Sve upućuje da bi kampanja za sljedeće parlamentarne izbore mogla biti najtvrđa u 25 godina staroj hrvatskoj parlamentarnoj demokraciji. Da bi tome moglo biti tako upućuje i najnovija inicijativa posebnog savjetnika predsjednice Republike za ustavno pravna pitanja Vladimira Šeksa koji je u razgovoru za jedan dnevni list najavio mogućnost da bi šefica države izbore mogla raspisati i prije raspuštanja Sabora. Šeks tvrdi da se izbori moraju održati najkasnije do 6. prosinca ove godine, te da će predsjednica reagirati u skladu sa svojim ustavnim ovlastima po kojima ona ima pravo i dužnost brinuti za redovito i usklađeno djelovanje i za stabilnost državne vlasti.
Ovaj je Šeksov istup vladajuća koalicija ismijala. Čak i kada je u pravu Šeks od Kukuriku koalicije u pravilu dobiva gadne političke batine. Međutim, čini se da ovaj puta nije u pravu. Naime, i ustavnopravni stručnjaci smatraju da je savjetnik predsjednice ovaj puta u krivu i da bi ona grubo prekršila Ustav u slučaju da ga posluša. I da bi to bio dovoljan razlog da Sabor pokrene postupak njene smjene. Neki ustavni pravnici su za Šeksovu inicijativu upotrijebili i prilično grube pridjeve.
U slučaju krajnjeg datuma izbora Ustavni je sud dao svoje tumačenje u svom Izvješću od prosinca 2010. godine gdje se jasno kaže da se izbori moraju održati najkasnije 60 dana od dana kada postojećem sazivu istekne mandat. U ovom slučaju stvari su čini se više nego jasne. I zaista nije jasno zašto se Šeks, inače vjerojatno najbolji poznavatelj Ustava među političarima, ovako nepotrebno izložio.
Sljedeća ustavna mina na koju bi domaća politika mogla uskoro naletjeti je procedura davanja premijerskog mandata nakon parlamentarnih izbora. I tu postoji izvjesna ustavnopravna praznina koje se dosad prilično uspješno pokrivala kroz praksu. Riječ je o tome da potencijalni mandatar predsjedniku Republike donosti potpise zastupnika kojima garantira da iza njega zaista stoji parlamentarna većina. Međutim, ovaj institut potpisa nepisano je pravilo i neizvjesno je što bi se moglo dogoditi ako ga predsjednica odluči ignorirati budući da sam Ustav nikakve potpise ne spominje. Posebno u slučaju ako ishod parlamentarnih izbora bude relativno nejasan, odnosno ako će parlamentarnu većinu odlučivati tek nekoliko zastupnika.
Stoga bi se lako moglo dogoditi da to bude izvor novih političkih sukoba. I čini se da je napravljena greška time što se i ovaj dio nije dovoljno jasno precizirao. Oko krajnjeg roka za raspisivanje izbora stvari su potpuno jasne još od prosinca 2010. godine. I tako će ovotjedna kontroverza završiti time da će jedna ili druga strana tek zabilježiti koji politički bod više ili manje. Sve će se na kraju svesti na političko prepucavanje u kojem će svatko svojim biračima poručiti kako su oni drugi u krivu. Zaista je teško očekivati da bi predsjednica Republike mogla raspisati izbore prije nego je Sabor raspušten. Međutim, nije nemoguće da dođe do ustavnopravnog nereda ako jedna od strana ne izbori jasnu i nedvismislenu izbornu pobjedu. Možda ne bi bilo loše da se pronađe forma da se o ovome prije izbora očituje i Ustavni sud. Jer nakon njih stvari bi mogle biti puno kompliciranije.
