20 olujnih za 20 godina

Trafika Predraga Lucića

Predrag Lucić

Foto D. Jelinek

Foto D. Jelinek

Još niste odlučili hoćete li 20. obljetnicu Oluje proslaviti na vojnom mimohodu u Zagrebu ili na središnjoj fešti u Kninu? Kamo god da krenete, neka vas ove antologijske izjave hrvatskih uglednika podsjete na historijski i civilizacijski značaj te vojno-redarstvene operacije…



1. Srbi su neslavno nestali iz ovih krajeva kao da ih nikad nije ni bilo. Nisu uspjeli pokupiti ni svoje prljave gaće. Neka im je sretan put! A oni iz svijeta koji nam i danas predbacuju da palimo srpske kuće na oslobođenim dijelovima Hrvatske, neka se prisjete da je upravo biblijsko načelo, iz Starog zavjeta: oko za oko, zub za zub!


(Franjo Tuđman na postajama Vlaka slobode u Kninu i Karlovcu, kolovoz 1995.)


2. Zanimalo bi me, a i cijelu javnost, kolika je vrijednost ratnog plijena u operaciji Oluja? Je li ona veća od one koju bismo imali od turističke sezone?




(Jozo Ćurić na press-konferenciji predsjednika Tuđmana, kolovoz 1995.)


3. Hrvatska je na djelu pokazala svijetu primjer hrvatskog humanizma, nezapamćenog u povijesti ratovanja. Srbi su bili pozvani da ostanu i nitko ih nije tjerao da bježe, a kad su se već na to odlučili, nitko ih u tome nije sprečavao.


(don Anto Baković u Globusu, kolovoz 1995.)


4. Bilo je paleža i pljački, no na sreću ipak su to bili pojedinačni slučajevi. Ponavljam, to je bilo u manjem opsegu nego što se to čini u javnosti. Jer, kad vidite da gori jedna kuća, onda mislite da gori čitavo selo.


(Jure Radić u Vjesniku, rujan 1995.)


5. Oluja i sve što se oko nje događalo bio je prekrasan događaj za sve gledatelje. Naše ekipe bile su na terenu, slali su nam montirane priloge i nije se imalo što skrivati. Ako je i bilo paljenja kuća, naše ekipe to nisu uspjele zabilježiti, niti sam takve snimke vidjela.


(Elizabeta Gojan u Panorami, rujan 1995.)


6. Najveći kulturni događaj u protekloj godini bila je vojno-redarstvena akcija Oluja!


(Hrvoje Hitrec na HTV-u, siječanj 1996.)


7. U samom početku, nakon akcije Oluja, svaki je pripadnik Hrvatske vojske osjećao moralnim pravom poslužiti se tuđom imovinom.


(pukovnik Josip Čerina, zapovjednik Zbornog mjesta Benkovac, veljača 1996.)


8. Odoru je bilo lako odjenuti. Mnogi su je dobili još ’90. godine, a kako nije bila praksa vraćati odore, mnogi su ih odnijeli kući – u njima su okopavali vrtove, sadili duhan, pa i išli zapaliti kuću.


(Gojko Šušak u Glasu Slavonije, veljača 1996.)


9. Volio bih da mi netko može dokazati da je HV, oslobađajući u Bljesku i Oluji, na tom terenu uzela makar jedan čavao, a kamoli da se bavila spaljivanjem kuća. Ali, jesmo li mi kao oružana sila, kad smo izvukli svoje snage, mogli znati što rade civili u šarenim ratnim odorama? Poznata je stvar da su tijekom rata seljaci okopavali zemlju u našim odorama.


(general Ivan Tolj u Nedjeljnoj Dalmaciji, rujan 1997.)


10. Nakon operacije Oluja, na kninskom su području kao ratni plijen pronađeni srpski sanduci za municiju. Svaki od njih je očišćen, obložen hrvatskom uniformom i oslikan rukom poznatih hrvatskih umjetnika: Ivana Lackovića Croate, Ivana Rabuzina, Mladena Veže i drugih. Na svakom je sanduku hrvatski grb i naziv »Tempesta« (Oluja), a unutra su sortna vina iz 1995. Poruka je jasna: nakon vojne pobjede, budućnost Hrvatske je okrenuta umjetnosti, vinarstvu, turizmu.


(Vesna Škare-Ožbolt o »srpskom sanduku« – službenom poklonu za strane diplomate u Hrvatskoj, u Gloriji, studeni 1997.)


11. Uspjeli smo stvoriti Hrvatsku vojsku koja je operacijama od Dubrovnika, do Bljeska i Oluje, zadivila objektivne promatrače, ali i pokazala da takve sile nema ni među zemljama Partnerstva za mir, pa čak ni u samom NATO-u.


(Franjo Tuđman na pokaznoj vježbi 1. gardijske brigade, svibanj 1999.)


12. U akcijama čišćenja pripadnici HV-a bili su vrlo oprezni, a kako uz oprez najčešće idu napetost i nervoza, tako je nerijetko posljedica bilo stradavanje srpskih civila.


(Marko Jurič u Večernjem listu, prosinac 1999.)


13. Srpsko izbjeglo stanovništvo sve se više vraća na kninske prostore i, naravno, traži povrat svoje imovine. Tko je stvarao ovu državu – mi invalidi i stradalnici Domovinskog rata, ili Srbi koji su s Olujom pobjegli, a sad se vraćaju kao da se ništa nije dogodilo, a zakon je još na njihovoj strani. Nesigurnost koju osjećamo boraveći u tuđim kućama sve je veća.


(Ivan Barić, predsjednik kninske HVIDR-e, u Vjesniku, veljača 2000.)


14. Ludwig van Beethoven je stvorio dva među najvećim glazbenim djelima u povijesti svijeta: »Missu solemnis« i IX. simfoniju kojima sada uz bok stoji Tuđmanova olujna simfonija Oluja 1995.


(Hrvoje Šošić u Vjesniku, svibanj 2001.)


15. Mi gledamo na Oluju kao na našu pobjedu, ali akcija se nikada ne bi mogla izvesti bez međunarodne zajednice, odnosno SAD-a i Clintona koji su osmislili plan.


(Markica Rebić u Jutarnjem listu, kolovoz 2001.)


16. Ako su Sjedinjene Američke Države sudjelovale u Oluji, ljuljaju se teze o etničkom čišćenju. Vrlo je teško vjerovati da bi SAD na bilo koji način sudjelovo u akciji koja bi za cilj imala zločin.


(Ivo Josipović u Večernjem listu, kolovoz 2001.)


17. Optužnica haškog tužiteljstva protiv generala Gotovine za operaciju Oluja nije samo protiv Gotovine osobno, nego i napad na SAD.


(Luka Mišetić u Večernjem listu, srpanj 2001.)


18. Nakon svih pregledanih komentara i izjava kako srpskih, tako i hrvatskih vojnika i časnika, jasno je kako je Oluja bila plod Božjeg upliva, Božji prst, jer nitko nikad u povijesti ratovanja nije osvojio toliko teritorija s toliko malo žrtava na obje strane kao što je pobjednička hrvatska vojska u Oluji.


(Josip Milić u Danasu, kolovoz 2005.)


19. Oluja je spasila Srebrenicu!


(Davor Domazet Lošo na skupu potpore generalu Anti Gotovini na splitskoj Rivi, prosinac 2005.)


20. Propustili smo nakon što je »Oluja« pročistila četnike iz Knina, pustiti i potpiriti tu čistu i zdravu buru u hrvatske gradove i institucije učmale i usmrđene komunizmom i jugoslavenstvom i rastjerati za sva vremena tu bagru sa svih funkcija. Da, Oluja je prebrzo stala, trebala je još trajati i osigurati ne samo hrvatske granice već i hrvatsku slobodu. Trebala je, to se mora na ovu obljetnicu javno reći, pomesti sa svih funkcija komunističke zlikovce i njihovu političku i biološku kopilad.


(Luka Podrug u Hrvatskom listu, kolovoz 2009.)


više vijesti