Nepunih pet mjeseci prije Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i zasigurno nešto više od pet mjeseci prije parlamentarnih izbora, Vukovar, dvojezičnost, pitanje prava nacionalnih manjina na lokalnoj razini, ćirilica ponovno postaju, nakon kraćeg zatišja, dio dnevnopolitičke događajnice. Vlada je u srijedu u hitnu saborsku proceduru poslala prijedloge izmjena dvaju zakona – o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i o lokalnoj i područnoj samoupravi – a predloženim rješenjima omogućilo bi se raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja opstruiraju usklađivanje statuta s pravima na službenu uporabu jezika i pisama nacionalnih manjina.

Ustavni sud u kolovozu prošle godine odlukom o nedopustivosti referendumske inicijative koja je htjela smanjiti dosegnutu razinu prava nacionalnih manjina, u javnosti poznat i kao referendum o ćirilici, Vladu je obvezao da predloži zakonske izmjene kojima će urediti prikladan pravni mehanizam i to upravo za slučajeve kada lokalna predstavnička tijela ne provode obveze iz tog zakona. Istom je odlukom Gradskom vijeću Vukovara naloženo da također u roku od godinu dana propiše u kojim bi se gradskim četvrtima trebali postaviti dvojezični natpisi.

Nije trebalo dugo čekati pa da se počne razgarati žeravica sukoba između vlasti i opozicije po pitanju ćirilice u Vukovaru. Prvo je pitanje samo naizgled proceduralno: riječ je o tome kolikom većinom u Saboru treba biti usvojen Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Predsjednik Vlade Zoran Milanović tvrdi, pozivajući se na bivšeg predsjednika Sabora Zlatka Tomčića i usvajanje navedenog Zakona 2001. godine, da je potrebna dvotrećinska većina. Milorad Pupovac ustvrdio je da su se svi zakoni koji se tiču manjinskih prava do sada donosili dvotrećinskom većinom. Drugačije mišljenje o potrebnoj većini ima potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Davorin Mlakar. Zaključivši da Milanović »kao i obično« nije upućen u zakone, kazao je da je za izmjenu Zakona o jeziku i pismu nacionalnih manjina dovoljna natpolovična većina svih zastupnika i pozvao se na članak 83. stavak 2. Ustava koji navodi da se organski zakoni kojima se, uz ostalo, razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode donose upravo onako kako je opisao. No, u prvom stavku istoga članka navodi se da se organski zakoni kojima se uređuju prava nacionalnih manjina donose dvotrećinskom većinom svih zastupnika. U članku 15. Ustava stoji i da se »ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona«. Taj članak spominje ustavni zakon (jednina), članak 83. stavak 1. propisuje dvotrećinsku većinu za zakone (množina) kojima se uređuju prava nacionalne manjine, a nigdje ispred imenice »zakon« ne navodi pridjev ustavni. Ukratko, prilično je izvjesno da ćemo u nadolazećim tjednima imati još jedno veliko i javno tumačenje Ustava temeljeno na različitim političkim pozicijama i pripadnostima. Izvjesno je da, ako je doista potrebna dvotrećinska većina, a ustavnom laiku se na temelju čitanja spomenutih odredbi čini da jest, od toga neće biti ništa. Pozicija vladajuće koalicije, posebno SDP-a s jedne i HDZ-a s druge, oporbene, strane po svemu sudeći toliko su nepomirljive.

O prijedlogu Vlade izjasnio se i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Njega osobno kao gradonačelnika predložene izmjene ne tangiraju. Ne bude li statut nekog grada ili općine neusklađen, stradat će predstavničko tijelo koje je i zaduženo za usvajanje statuta, a ne izravno izabrani čelnik. Iz svega što je Vlada u srijedu predložila Penava iščitava prijetnju raspuštanjem legalno izabranoj gradskoj vlasti »te nas ne bi začudilo da Vlada opet potencira pitanje dvojezičnosti kako bi pokušala potaknuti nove sukobe i produbljivati podjele. Još jednom se od Vukovara radi ‘grad slučaj’«. Penava je prijetnju precizno iščitao, istina prijeti se dijelu, a ne svoj gradskoj vlasti. Međutim, tu je prijetnju moguće aktivirati tek ako predstavničko tijelo svoj statut ne uskladi s višim propisom, odnosno Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Tamo gdje je statut usklađen ta je prijetnja manje opasna od pištolja na vodu. S obzirom na obvezu Vlade prema odluci Ustavnog suda teško je zamisliti neku mjeru prema onima koji ne provode obveze iz zakona, a koja ne bi uključivala neku vrst sile prema predstavničkom tijelu. Penava je ustvrdio i da je vukovarskim vlastima u proteklih šest mjeseci prioritet otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski oporavak, a »Vlada nas stalno pokušava vratiti korak unazad. Grad Vukovar neće nasjesti na takve zlonamjerne igrice«.

Zašto bi ispunjavanje zahtjeva iz odluke Ustavnog suda, na bilo koji način, bilo vraćanje ikoga korak unazad? Što se tiče ekonomskog oporavka, svakako da je dobro da gradske vlasti na njemu rade, samo što nije jasno zašto se istovremeno ne može raditi na gospodarskom oporavku i imati Statut usklađen sa Zakonom. To je tim manje jasno ima li se na umu da je Penava izjavio da se na izmjeni Statuta intenzivno radi, pa Grad Vukovar ne radi ništa drugo nego što i Vlada Republike Hrvatske – ispunjava zahtjeve Ustavnog suda.