Grčka više nema novca jer trojka međunarodnih kreditora – Europska komisija, Europska središnja banka (ESB) i MMF – uskraćuju novoj vladi u Ateni financijsku pomoć od sedam milijardi eura, dogovorenu s bivšom vladom. Razlog tome je što vlada na čelu sa Sirizom ne želi više provoditi politiku stezanja remena. No, međunarodni kreditori, među kojima je najutjecajnija Njemačka, ne popuštaju.

   Istina, kreditori su ovog tjedna pristali na stanovito ublažavanje štednje. Vlada u Ateni nije zadovoljna, jer bi unatoč olakšicama morala nastaviti s kresanjem mirovina, plaća i socijalnih davanja. Vlada tvrdi da će »radije bankrotirati prema vjerovnicima, nego prema prema vlastitu narodu«.

Grci traže da im kreditori otpišu dio dugova i prekinu nametati mjere štednje, koje su od početka krize potaknule pad BDP-a za 25 posto, masovnu nezaposlenost, širenje siromaštva i odlazak mladih u inozemstvo.

   Kreditori ne žele priznati da je politika štednje jalova, jer se boje da će priznanje dovesti do lančanog sloma te politike u cijeloj Uniji. Štednja bi izgubila legitimitet i u ostalim zemljama, od Italije, Španjolske i Portugala, pa do Francuske ili Hrvatske. Ako bi se kreditori posuli pepelom, to bi dodatno ohrabrilo pobunu birača protiv vladajućih stranaka u državama koje politiku štednje najviše provode.

   Grčka vlada upozorava da financijska pomoć od 250 milijardi eura, koju je zemlja dobila u pet godina, zapravo i nije išla grčkom narodu. Više od 90 posto kredita samo je prošlo kroz Atenu i vratilo se na račune banaka u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, za otplatu starih dugova. Brojni ekonomisti tvrde da Grčka nije dobivala pomoć da bi se gospodarski oporavila, nego zato da se izbjegne njezin bankrot – koji može zaraziti ostale dužničke države, uzdrmati financijski sustav EU, ali i opstanak zajedničke valute eura.

   Ako Grčka ne popusti kreditorima i ne dobije pomoć, njezin je bankrot neizbježan. Tijekom ljeta mora ESB-u otplatiti sedam milijardi eura, a MMF-u duguje oko 10 milijarda eura do kraja godine. Bankrot Grčke mogao bi za sobom povući i njezin izlazak iz eurozone, odnosno povratak na drahmu. Kreditori su neumoljivi jer pretpostavljaju da će grčka vlada pokleknuti. Ona je biračima obećala ukidanje mjera štednje, ali i zadržavanje eura.

   Najnovija je vijest, međutim, da je grčka vlada najavila mogućnost prijevremenih izbora, na kojima bi mogla tražiti potporu naroda za povratak na drahmu. Premijer Aleksis Cipras očekuje novi susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Grci sugreriraju da financijsku pomoć mogu dobiti izvan EU.

Dramatične posljedice zaoštravanja oko Grčke – na financijskom, gospodarskom i (geo)političkom polju – bit će dalekosežne i nitko ih ne može posve predvidjeti. Stvari se mogu riješiti i dogovorom vjerovnika i dužnika. No, vjerovnici smatraju da su jači od Grčke, a nije jasno jesu li uopće spremni zadržati tu državu u eurozoni, ili pustiti je da ode.