Sve je manje onih koji vjeruju Vladi kada tvrdi da će strane investicije pokrenuti gospodarstvo i zapošljavanje u Hrvatskoj. Stručnjaci iz instituta Bruegel, koji radi za potrebe članica EU-a, tvrde da se više neće ponoviti uzlet inozemnih investicija i gospodarstva, kakav su Hrvatska i ostale srednjoeuropske države doživjele poglavito od 2003. do 2007. 

Dobila je i obilje kredita putem banaka, što je ubrzalo rast gospodarstva. No, strani kapital, koji je prije krize masovno ulazio u tranzicijske zemlje, poslije krize počeo se iz njih odlijevati i vraćati kući.

Danas u Hrvatskoj oko 1.500 tvrtki u stranom vlasništvu drži već polovinu ukupnoga gospodarstva. One ostvaruju 50 posto prihoda, drže 25 posto zaposlenih i 45 posto kapitala, uz 45 posto investicija, objavilo je Udruženje stranih investitora u Hrvatskoj, ali bez podatka o njihovom udjelu u dobiti. No, izvjesno je da oni uzmu lavovski dio profita, jer su kupovali i ulagali u tri naprofitabilnije djelatnosti – bankarsku, farmaceutsku i telekomunikacije. Njihove su firme efikasnije, ali Hrvatska od toga nema puno koristi.

Vlasništvo se mijenja, a hrvatski je BDP ostao na istoj razini kao prije 30 godina, uz masovno iseljavanje.

Otkako je počela kriza, investicije u Hrvatskoj pale su s 26 na 18 posto BDP-a. Našoj zemlji, procjenjuju ekonomisti, godišnje treba 30 do 40 milijardi kuna investicija da bi se vratila na prijekrizno stanje. Ali ta ulaganja nisu moguća iz privatnih tvrtki i banaka. One su se prezadužile i ne mogu podnijeti puno novih kredita. Istodobno, država se odrekla investicija zbog prezaduženosti i proračunske štednje.

Nadomjestak očekuje iz fondova EU-a, iz kojih godišnje može povući najviše sedam milijardi kuna. To je malo u odnosu na potrebe. Strani investitori više ne ulažu milijarde eura u Hrvatsku, kao prije krize, već po nekoliko stotina milijuna godišnje. Vrijedno su pokupovali, a nove tvrtke rijetko otvaraju, jer u Hrvatskoj – kao u cijeloj Uniji – vlada kriza potražnje, zbog prezaduženosti građana i njihova relativnog siromašenja. Pad investicija u gospodarstvo je svjetski proces, a u Hrvatskoj je gore od prosjeka.    

Iluzija je očekivati da će strani čimbenici riješiti nevolje hrvatskoga gospodarstva i zaposliti mlade ljude. Vlasti i političke stranke moraju se potruditi da pokretače gospodarstva nađu u samoj Hrvatskoj, putem povećavanja domaće potražnje i investicija, poglavito iz javnog sektora. Rješenja uvijek ima, samo je pitanje političke volje. Umjesto suočavanja s istinom da privatne investicije posvuda zakazuju, sadašnja Vlada – poput prethodnih – nastavlja građanima pričati bajke o nadnaravnoj ulozi stranih ulagača i fondova EU-a.

Istodobno, Vlada je preko noći odlučila prodati osam strateških državnih tvrtki, pod izgovorom da rješava javni dug. To je još jedan pokazatelj da Hrvatska nema vladu s vizijom za Hrvatsku, već da državom upravljaju utjecajne kompanije i lobisti.