Hrvatska vlada ne mora slušati misiju Međunarodnog monetarnog fonda, koja je ovih dana zatražila nove, neugodne reforme na tržištu rada. Hrvatska trenutačno nema aranžman sklopljen s MMF-om, prema kojem bi od njega dobila kredite u zamjenu za reforme. Njegove preporuke za Hrvatsku nisu obvezujuće. Usto, istraživanje MMF-ovih stručnjaka pokazalo je da te reforme ne pridonose gospodarskom rastu, jer povećavaju socijalne nejednakosti.

Cilj reformi na tržištu rada jest labavljenje i smanjivanje obveza poslodavaca prema zaposlenima te jačanje ponude i potražnje. Budući da nezaposlenih ima puno, poslodavci vjeruju da će to uroditi lakšim primanjem i otpuštanjem radnika te padom plaća, kako bi se smanjili troškovi tvrtki i povećala profitabilnost.

Međutim, u opsežnom dokumentu »Uzroci i posljedice dohodovne nejednakosti«, iz lipnja 2015., skupina stručnjaka MMF-a osporila je dugogodišnju dogmu prema kojoj reforme na tržištu rada obvezno pridonose gospodarskom rastu, dogmu koju zagovara i sadašnja Vlada. Najprije su uočili da »reguliranje tržišta rada, kao što su minimalne plaće, udruživanje u sindikate i doprinosi za socijalnu sigurnost, zapravo pomaže poboljšanju raspodjele dohotka« u društvima.

Ali labavljenje odnosa na tržištu rada, upozoravaju, »ide u korist bogatih i smanjuje pregovaračku moć radnika s nižim dohocima«. Dereguliranje tržišta rada uz tehnološki napredak, ocjenjuju, pridonijelo je rastu nejednakosti u posljednjih 30 godina. Rast nejednakosti, pak, ugrožava rast gospodarstva. »Udjeli siromašnijh i srednje klase u dohotku glavni su motori rasta«, otkrili su stručnjaci MMF-a. Ako se bogatstvo sve više koncentrira kod najbogatijih 20 posto stanovništva, gospodarski se rast usporava. Ako siromašni, njih 20 posto na dnu ljestvice, povećavaju svoj udio u raspodjeli dohotka, gospodarski se rast ubrzava, ocjenjuje MMF, napominjući da rast nejednakosti potiče gospodarske krize i sukobe.  

MMF nikada nije bio u službi većine ljudi, nego je promicao interese kapitala. Stoga »otkriće tople vode« u toj instituciji znači njezin korak naprijed. Svjetsko je gospodarstvo, naime, palo u blato. Relativno osiromašivanje većine stanovništva dovodi do pada potražnje i posrtanja ekonomije. Čak je i direktorica MMF-a Christine Lagarde prije dva mjeseca dramatično pozvala vlade neka povećaju potražnju i javne investicije kako bi spriječile padanje gospodarstava u novu krizu. Tržište rada nije spomenula.  

Nije čudno što misija Fonda, koja je nedavno posjetila Hrvatsku, ne vidi da se vrijeme mijenja, pa Vladi preporučuje stari, upitni recept. Naime, MMF ima različite odjele. Dok istraživači Fonda otkrivaju nove stvari, koje ne predstavljaju službeno mišljenje te institucije, MMF-ovi odjeli za države rade po inerciji. Nije nepoznato da se unutar MMF-a odvijaju sukobi te da se njegove članice sve manje slažu oko ispravnosti postupaka te institucije. Budući da se MMF sam sa sobom ne slaže, hrvatski političari trebali bi se više osloniti na vlastitu pamet i na domaće ekonomiste. Ako ustraje na reformi tržišta rada, izvjesno je da Vlada neće poboljšati ekonomiju, ali će doživjeti otpor građana i potpaliti sebi još jednu vatru pod nogama.