Premijer Tihomir Orešković najavio je paket od 60 reformi kako bi »slomio javni dug«. Čini se, međutim, da bi javni dug mogao ostati neokrznut, ali bi se mogle slomiti reforme. Razvoj događaja u Hrvatskoj zaista ne ide u prilog velikim zahvatima. Sukobi u vladajućoj koaliciji sve su snažniji. Ako se vladajući ne mogu dogovoriti ni oko kadrovskih pitanja – što su trebali riješiti još početkom godine – pitanje je kako će se složiti kad zagrizu u kiselu jabuku reformi.

Poznato je da velike društvene zahvate mogu provoditi samo snažne vlade sa širokom potporom u parlamentu. Zbog hirovitosti tanke većine koja Banske dvore sada podupire, moguće je da će Vlada biti prisiljena ublažiti neke ključne reforme, ili odustati od njih, kako bi ostala u sedlu. Potezi koji se izravno prelamaju preko leđa većine stanovništva – odlazak u mirovinu sa 67 godina, poskupljenje liječenja, ili dodatne reforme na tržištu rada – mogli bi zaći u slijepu ulicu kad se idućih mjeseci suoče s otporom građana, koji će vjerojatno podržati sindikati i dio oporbe.

Oreškovićeva vlada je politički najslabija od svih dosadašnjih u neovisnoj Hrvatskoj. Čini se da je toga svjesna i Europska komisija, koja je ovih dana prognozu gospodarskog rasta za Hrvatsku, za ovu godinu, blago snizila. Neki tvrde da Komisija premijeru želi političku dugovječnost, to više što u Hrvatskoj još nije bilo vlade koja je tako vjerno i nekritički prepisivala sve ekonomske naputke iz Bruxellesa. Ipak, Komisija ne treba biti zabrinuta za sudbinu svake pojedine reforme u Hrvatskoj, jer su se mnoge od njih ionako pokazale promašenima.

Najdrastičniji primjer za to je Grčka, koja je po broju provedenih reformi u posljednjih pet godina postala rekorder među 34 razvijene zemlje svijeta, prema ocjeni OECD-a. Brojna rezanja u Ateni imala su za cilj smanjivanje javnog duga, slično kao danas u Zagrebu, ali je javni dug Grčke postao još veći, njezino je gospodarstvo srezano za četvrtinu, a nezaposlenost je udvostručena.

Čak i sama Komisija neizravno je u proljetnim prognozama priznala da se blagi gospodarski oporavak u Hrvatskoj i Uniji nije dogodio zbog strukturnih reformi. Glavni pokretač sadašnjeg oporavka u Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i ostalim zemljama postala je domaća potražnja, a ponajprije rastuća osobna potrošnja, priznaje Komisija. Stručnjacima je odavno poznato da nikakve strukturne reforme u javnom sektoru, ni u privatnim tvrtkama, ne omogućuju oporavak ako se u gospodarstvu kao cjelini ne poveća ukupna potražnja za proizvodima i uslugama.

Potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis nije to uočio, pa je ponovno izjavio kako su strukturne reforme jedini put za gospodarski oporavak. No, povjerenik Komisije za gospodarstvo i financije, Pierre Moscovici, istodobno je poručio da političari na nacionalnoj i europskoj razini trebaju rješavati problem neprihvatljivih, rastućih nejednakosti među državama te unutar njih. Očito, neki u Komisiji svjesni su da reforme, kako su danas zamišljene, idu u prilog bogatima, pa žele okrenuti ploču. Oreškovićeva vlada, međutim, inzistira na onim reformama koje većinu ljudi dodatno siromaše. Stoga je iluzija očekivati da će Orešković ojačati potporu u narodu. Naprotiv.