Posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nesumnjivo je od velikog značaja za Hrvatsku. Razlozi za ovakvu tvrdnju mogu se naći i u gospodarstvu i u politici. Što se tiče politike, odnosno točnije geopolitike, uloga Turske na području jugoistočne Europe svaki dan je sve veća. Istina, ta je zemlja bila ovdje prisutna i prije nego što je na njeno čelo došao Erdogan. Početkom devedesetih tadašnji turski predsjednik Sulejman Demirel davao je podršku hrvatskoj neovisnosti, a veze nisu bile raskinute ni za vrijeme tragičnog i nepotrebnog sukoba između bosanskohercegovačkih muslimana i Hrvata. Uostalom, Demirel je bio jedan od rijetkih stranih državnika koji je prisustvovao pogrebu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u prosincu 1999. godine.

Turska politika prema području jugoistočne Europe značajno se promijenila nakon što je na čelo Turske došao Erdogan. Kao i u drugim krajevima svijeta gdje vidi svoj interes, turska politika sada je izravnija i puno manje suzdržana, posebno kada su u pitanju muslimani, odnosno Bošnjaci u BiH. Uostalom, prije koju godinu na jednom Erdoganovom izbornom skupu uživo se videovezom iz Sarajeva javio šef SDA Bakir Izetbegović te ga, osim što mu je zaželio dobar rezultat na izborima, nazvao »vođom svih muslimana«. Za očekivati je ipak da će Erdoganova uloga u BiH, kroz dobre veze sa SDA, ipak biti pozitivna za Hrvatsku, odnosno da će utjecati na radikale kojih ima u ovoj stranci.

Naravno, po demokratskim standardima kakvi postoje u Europskoj uniji, Turska se baš ne bi mogla nazvati potpuno demokratskom zemljom, posebno kada su u pitanju medijske slobode. I svakako ne bi bilo dobro da se Europa pravi da te stvari ne postoje kada s Ankarom pregovara o rješavanju problema bliskoistočnih izbjeglica. Ali bez obzira na to, Turska je prevažna zemlja, a posebno iz gore navedenih razloga za Hrvatsku, da bi je se igoriralo. Stoga je na hrvatskoj Vladi i predsjednici Republike da ovaj Erdoganov posjet iskoriste na najbolji način za hrvatske, a time i europske interese.