Amerika ostaje ovdje

Komentar Branka Podgornika

Branko Podgornik

Reuters

Reuters

Teško je provoditi zajedničku politiku Unije, ako takve politike ima sve manje. Hrvatskoj ne preostaje drugo nego reafirmirati vlastitu nacionalnu politiku, kao što to čine i druge države. Rastakanje Unije i novi vjetrovi iz Washingtona ne ostavljaju drugu mogućnost



Oni koji su mislili da će SAD na čelu s Donaldom Trumpom svijetu okrenuti leđa, pogriješili su. Dolazak američkog potpredsjednika Mikea Pencea u Crnu Goru te jučerašnji sastanak članica Američko-jadranske povelje pokazali su da će SAD ojačati nazočnost na Balkanu i da to područje neće prepustiti utjecaju Rusije.


Štoviše, otkako se Crna Gora učlanila u NATO, ta je organizacija na čelu sa SAD-om postigla dodatnu stratešku prednost. Sada kontrolira cijelu obalu Jadranskog mora i sjeverni Mediteran.


Pence je zemlje zapadnog Balkana pozvao na jače povezivanje sa SAD-om i »europskom zajednicom«. Prije dolaska u Podgoricu, Pence je posjetio Estoniju i Gruziju. I njima je obećao da će ih SAD i NATO braniti od eventualnih ruskih napada.




Sve se to događa u trenutku kada je američka vanjska politika u tranziciji: kroz nju se prelamaju interesi onih koji žele nastaviti zaoštravanje odnosa s Rusijom i nametati rješenja cijelome svijetu, te onih koji su, poput Trumpa, skloniji dogovaranju velikih sila i promicanju interesa američkoga gospodarstva. Čini se da je prevladao nekakav kompromis, pa Washington sada Rusiji nameće dodatne sankcije, a istodobno saveznicima prodaje američko oružje i energiju. Kažu da to nije čudno, jer predsjednika Trumpa podupiru američki vojno-industrijski sektor i energetski lobi.


Istodobno, preuređuju se i odnosi u Europskoj uniji, koja se nakon Brexita ubrzano rastače. Produbljuju se i razmirice između Washingtona i Berlina, koji je od Europske komisije čak zatražio uvođenje svojevrsnih sankcija EU-a protiv SAD-a, jer američke sankcije protiv Rusije sve više pogađaju njemačke ekonomske interese. Nema sumnje da SAD već dulje vrijeme želi oslabiti Njemačku koja usporedo s odlaskom Britanije iz EU-a preuzima dominantnu ulogu u Uniji, a putem europskih institucija svoju volju sve češće nameće ostalim državama. Osobito ugroženima osjećaju se srednjoeuropske zemlje poput Poljske i Mađarske, koje su se nedavno okupile u Varšavi na sastanku Inicijative triju mora, uz potporu Trumpa. One se žele zaštititi ne samo od Rusije, već i od Njemačke koja pokreće akcije za discipliniranje neposlušnih članica EU-a.


Jučerašnji skup u Podgorici svojevrstan je nastavak inicijative iz Varšave, koja se sada širi dublje na Balkan. 


 Dok se EU preuređuje i dok se srednja Europa i Balkan nalaze u škarama između naraslih ruskih i njemačkih apetita, snažnija američka nazočnost na tom području svakako je za pozdraviti. Novi vjetrovi iz Washingtona osjećaju se u Hrvatskoj kroz politiku predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, dok  je premijer Andrej Plenković zaokupljen ponajprije provođenjem stajališta EU-a. No, nevolja je što institucije EU-a, kako rekosmo, sve više postaju sredstvo Berlina.

To osjeća i Hrvatska dok joj Berlin nameće provođenje odluke kompromitiranog Arbitražnog suda o razgraničenju na moru sa Slovenijom. Teško je provoditi zajedničku politiku Unije, ako takve politike ima sve manje. Hrvatskoj ne preostaje drugo nego reafirmirati vlastitu nacionalnu politiku, kao što to čine i druge države. Rastakanje Unije i novi vjetrovi iz Washingtona ne ostavljaju drugu mogućnost.


više vijesti