Foto Sergej DRECHSLER
Što je veća mogućnost da dužnik neće moći vratiti kredit, to je premija rizika veća, jer se banka mora osigurati od gubitka
Banke su objavile da će od kolovoza smanjiti kamate građanima na postojeće i nove kredite u kunama i eurima. Da se dužnici ne bi previše poveselili, valja upozoriti da će to sniženje kamata iznositi najviše 0,1 do 0,2 postotna boda. Za one koji plaćaju kamate od četiri, pet ili šest posto, to nije puno, ali optimisti kažu da je bolje išta, nego ništa.
U visinu kamata na kredite najprije se ugrađuju kamate koje banka štedišama plaća za njihove depozite. Iz te štednje banka daje kredite. Kamate dužnicima uvijek su veće od kamata štedišama, jer banka je profitna ustanova i mora nešto zaraditi. Usto, u kamate na kredite nadograđuju se spomenuti troškovi regulative, kao i premija rizika. Što je veća mogućnost da dužnik neće moći vratiti kredit, to je premija rizika veća, jer se banka mora osigurati od gubitka. Hrvatska, njezino gospodarstvo i građani – kažu banke – ponašaju se rizičnije od onih u većini članica EU-a, pa nije čudno što su njihove kamate među najvišima, a kreditni rejting države među najgorima. U sve to banke upumpavaju još i »ostale« troškove, koji ovise o njihovim procjenama.
Što god govorile o rizičnosti Hrvatske, strane banke u njoj su ubirale masnu dobit. Hrvatska im je dugo bila među najprofitabilnijim zemljama. Čak i nakon gubitaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima tijekom 2015., lani su postigle bruto dobit od rekordnih 6,4 milijarde kuna, više nego u prijekriznoj 2008. godini. Njihove majke-vlasnice zasigurno su trljale ruke, osobito u Italiji, u kojoj su banke proteklih godina došle u kritičnu situaciju i tešku besparicu, zbog naraslih nenaplativih kredita.
Zagrebačka banka je 2014. imala bruto dobit od oko 150 milijuna eura, gotovo istu kao i njegov golemi vlasnik Unicredit iz Milana. Također, prema podacima ekonomista Nevena Vidakovića u tjedniku Lider, Privredna banka Zagreb je 2014. imala samo 1,5 posto aktive u grupi Intesa Sanpaolo, ali je postigla čak 9,6 posto dobiti grupe.
Nije sporno da je kreditiranje u Hrvatskoj rizičnije nego u mnogim članicama EU-a. No, očito je da banke ipak preuveličavaju svoje troškove i rizike. Kamate u Hrvatskoj visoke su ponajprije zato što se banke ne žele odreći masnih profita i što njihovim majkama u inozemstvu treba sve više novca.