Iako će na lokalnim izborima biti zanimljivih političkih borbi, nakon njih će se, kao i u svim prijašnjim navratima, teško moći odrediti pobjednika. A čak i ako ga bude, ako neka opcija pobijedi tamo gdje nikada nije, što je malo vjerojatno, imat će to minimalan utjecaj na daljnja politička događanja u zemlji.

Osim toga, iako mediji izvješćuju o slomu SDP-a na lokalnim izborima, to se vjerojatno neće dogoditi. Naime, što se tiče županija, SDP će, to je gotovo sigurno, obraniti PGŽ, a vrlo vjerojatno i Krapinsko-zagorsku. Istina, u ovoj drugoj će se naći u određenim problemima zbog toga što je HDZ kao kandidata angažirao predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dragutina Ranogajca, ali aktualni SDP-ov župan Željko Kolar ima velikih izgleda da zadrži svoju funkciju. Od šest županijskih središta gdje je 2013. osvojio gradonačelnika, SDP ima male šanse da uspjeh ponovi u Vukovaru i Splitu. Ali ni za jedan od ovih neuspjeha neće biti odgovorno aktualno vodstvo stranke, već događaji koji su se odvijali u zadnje četiri godine – pravomoćna sudska presuda na zatvor za Željka Sabu i izlazak iz stranke Ive Baldasara.

Pretpostavlja se da će HNS zadržati svoje dvije županije, Međimursku i Varaždinsku, kao i većinu gradova i općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kojima je na čelu. S druge pak strane, HDZ će sigurno pomesti SDP i HNS u najvećem dijelu Slavonije i Dalmacije gdje uvijek dobro prolazi i na lokalnim i na parlamentarnim izborima.

To pak znači da će pobjednika i poraženog na lokalnim izborima pokušati odrediti prema ishodu izbora u Zagrebu i Splitu, te u nešto manjoj mjeri onih u Dubrovniku i Osijeku. Ako kojim slučajem Anka Mrak Taritaš zaista i pobijedi Milana Bandića, a HDZ ne dobije Split, oporba će se proglasiti pobjednikom lokalnih izbora. Pobijedi li u Zagrebu Bandić ili Sandra Švaljek, a u Splitu HDZ-ov Andro Krstulović Opara, dojam će biti da je pobjednik izbora HDZ koji bi nakon dugih godina imao prvog čovjeka najvećega grada Dalmacije.

Od lokalnih do sljedećih parlamentarnih izbora – naravno ako ovi drugi budu redovni – su gotovo tri i pol godine. Zbog toga će utjecaj lokalnih izbora biti minimalan budući da će se u tom vremenu događati stvari koje će potpuno prekriti to tko je ove godine pobijedio u nekoj od jedinica lokalne samouprave. Na primjer, ishod krize oko Agrokora imat će neusporedivo veći utjecaj na ono što će se događati u sljedeće tri godine od toga da, recimo, HDZ pobijedi i u Splitu, i u Zagrebu, i u Dubrovniku.

Lokalna samouprava, posebno neki njeni dijelovi, nalazi se u velikim, ponajviše financijskim i gospodarskim poteškoćama. Stoga bi se nakon završetka izbora politička i društvena energija trebala okrenuti tome kako promijeniti stanje nabolje. I pronaći način kako pomoći onima, naprimjer u Gorskom kotaru, koji su ostali bez znatnih financijskih sredstava zbog poreznih promjena i reformi. Jer bi se u suprotnom moglo dogoditi da neke lokalne jedinice, čak i neke županije, možda i ne dočekaju lokalne izbore 2021. I to ne zbog reforme u kojoj bi možebitno bile ukinute, već zbog toga što se neće imati odakle financirati.