RIJEKA Udruženje obrtnika Rijeka trenutno broji blizu 2.800 obrtnika s područja Rijeke, Bakra, Kraljevice, Čavala i Kostrene. Unatoč činjenici da je danas 1.300 obrta manje nego što ih je bilo prije početka posljednje gospodarske krize, to je još uvijek snažan gospodarski čimbenik koji broji između 8 i 9 tisuća zaposlenih.

Da je riječ o tvornici, govorili bismo o gospodarskom gigantu. Nažalost, obrtnike nitko ne doživljava na taj način, a možda se to najbolje oslikava kroz sustav obrazovanja. Hrvatsko društvo kao da je zanemarilo činjenicu da ukoliko želi imati, primjerice, vodoinstalatere, onda ih mora i školovati.

Više prakse

– Zbog sustavnog nemara i društveno omalovaženog statusa obrtničkih, odnosno strukovnih zanimanja, nastao je kroničan nedostatak radne snage koji je sada eskalirao i doveo obrtnike i gospodarstvenike u neizdrživu situaciju. Ogleda se takav pristup i kroz medije u kojima se uz izvrsnost podrazumijeva samo visokoškolsko obrazovanje, a uspjesi učenika strukovnih škola na državnim i međunarodnim natjecanjima se, uglavnom, prešućuju.

Sve dok osnovnoškolci budu doživljavali upis u strukovnu školu kao kaznu, ne možemo se nadati boljem rezultatu. Unatoč tome što se nakon završetka strukovnih škola odmah pronalazi posao s primanjima koja su u većini slučajeva jednaka, pa čak i viša od onih visokoobrazovanog kadra, rezultati su porazni, kaže predsjednik Udruženja obrtnika Rijeka Darko Sertić i naglašava da se pri tome svi mjerodavni čimbenici u društvu slažu da treba stvarati klimu koja će dovesti do povećanog upisa u obrtničke škole.

Sertić naglašava da bi učenici trebali imati puno više prakse kod poslodavca, čime bi zapravo već tijekom školovanja ušli u svijet rada i već i prije završetka školovanja sebi osigurali radno mjesto, te nastavlja da do sada usvojene mjere nisu polučile željene rezultate te da se s tim mjerama značajno kasni.

Sertić navodi da Udruženje obrtnika Rijeka čini koliko je u njihovoj moći. Producirali su film o obrtničkim zanimanjima u kojemu sami učenici govore kako im je u školi i što očekuju na poslu, koji prikazuju po osnovnim školama. Obilaze osnovne škole i predstavljaju obrtnička zanimanja s ciljem osvješčivanja mladih, ali i njihovih roditelja, o prednostima takvog školovanja. Ukazuju im na to da je nakon stjecanja nekog obrtničkog zanimanja uvijek moguće nastaviti i studij, ali u ovom slučaju sa sigurnim kruhom u rukama.

Udruženje obrtnika zato surađuje s Odjelom za školstvo Grada Rijeke, obrtničkim školama te sa županijskom i hrvatskom obrtničkom komorom.

Odlazak struke

– Još uvijek ne prevladava svijest da društvo, u smislu zanimanja, mora biti izbalansirano te da funkcioniranje društva bez zanatlija, obrtničkih zanimanja, nije moguće. Arhitekti mogu projektirati kuće, ali bez zidara, stolara, armirača, krovara, električara i ostalih, takav projekt se ne može realizirati.

Bojim se da zbog odlaska vrsnih djelatnika u inozemstvo, što uzrokuju i veliki državni nameti te u suštini manje plaće od onih koje nudi inozemna konkurencija, možemo ugroziti i djelatnosti koje dobro funkcioniraju, pri tome mislim na hrvatski turizam. Vrsne kuhare i konobare koji otiđu u konkurentske turističke zemlje (Italija, Austrija, Švicarska) ne možemo nadomjestiti preko noći. Da kažem slikovito – ako nogometna ekipa proda Modrića i dovede puno slabijeg igrača, rezultati ekipe će biti puno lošiji, iliustrira Darko Sertić.

Obrtnici se žale zbog povećanja PDV-a, ali i ukazuju da je ponovno uvođenje više stope zapravo donijelo manje novca državi. Pitamo Sertića za mišljenje.

– Pogubno povećanje PDV-a u ugostiteljstvu nije polučilo nikakve pozitivne rezultate. Mi obrtnici uvjereni smo da se prihodovalo manje sad kad je stopa 25 posto, nego ranije kada je stopa bila 13 posto. Zbog legalne i legitimne promjene nositelja djelatnosti i zakonske odredbe da su novootvoreni obrti/poduzeća prve godine poslovanja oslobođeni plaćanja PDV-a, mnogi ugostitelji pribjegavaju promjeni nositelja obrta, što je u potpunosti u skladu sa Zakonom, pa jedan te isti ugostiteljski objekt iz godine u godinu ima »drugog« nositelja djelatnosti. A to znači da se po nekoliko godina ne uplaćuje ni kune PDV-a.

Ugostitelji to čine radi opstanka na tržištu jer su mnogi kreditno opterećeni budući da su u posao krenuli u vrijeme PDV-a od 13 posto i na taj način radili kalkulaciju svog poslovanja. Inače, prečesta promjena zakona čina nas gospodarski i investicijski manje atraktivnom zemljom. A da je stopa od 25 posto neprimjerena, dokazuju i okolne konkurentske turističke zemlje kod kojih je PDV u ovoj djelatnosti puno niži i kreće se od 8 do 12 posto, kaže Sertić i zaključuje da nije u pitanju samo PDV.

U Hrvatskoj bi, smatra, svaka reforma trebala krenuti od smanjenja cijene države koju plaća jedino, kako se to zove, realni sektor, a u njega ulaze i obrtnici.

Majka svih reformi

– Omjer zaposlenih i umirovljenika 1:1,20 dovoljno govori sam za sebe. Problem o kojem se manje govori, a jednako je važan, je da od 1.100.000 zaposlenih u Hrvatskoj, samo 700.000 radi u realnom sektoru, dok je preostalih 400.000 korisnici proračunskih sredstava. To znači da realni sektor mora financirati sve korisnike proračuna, pa tako i umirovljenike. Budimo realni, 700.000 zaposlenika realnog sektora zasigurno to ne može napraviti, ne samo u Hrvatskoj, nego nigdje u svijetu.