REUTERS
Pozitivne promjene u EU-u neće se moći provesti putem Europskog parlamenta. Njegova uloga može ojačati samo ako se EU pretvori u federalnu državu. Vjerojatnije je, međutim, da će se promjene u EU-u izvesti jačanjem uloge nacionalnih parlamenata i vlada. To ne znači da građani nemaju razloga izaći na izbore za parlament EU-a. Naprotiv. Iako nema veliku ulogu, važno je da Hrvatska u njemu ima što bolje zastupnike
Uoči izbora za Europski parlament, uvriježene stranke u članicama Europske unije poručuju građanima da je EU na prekretnici i da treba podržati one koji žele ojačati europski projekt, a ne one koji ga navodno žele srušiti. Slično je i u Hrvatskoj, gdje HDZ, SDP i mnogi drugi tumače da budućnost nije u »nacionalizmu« i »populizmu«, nego u popravljanju postojećeg.
Međutim, te iste stranke rijetko iznose što bi, zapravo, trebalo popraviti. Tvrdnje da hrvatske građane treba učiniti ravnopravnima u EU, kad je riječ o kvaliteti proizvoda u prodavaonicama, ili da treba snažnije isticati hrvatske interese, nisu dovoljne. To neće riješiti glavni problem, a to je manjak demokracije u EU, zbog čega ta organizacija i dolazi u krizu.
Zna se da mala Hrvatska ne može u Strasbourgu puno učiniti za sebe, osim na pitanjima koja su zajednička i ostalima. Europski parlament, za razliku od nacionalnih poput Hrvatskog sabora, uopće nema zakonodavne inicijative. To je tijelo koje uglavnom odobrava ili prepravlja ono što mu predloži Europska komisija. Ruke su mu uvelike vezane, jer su tako odredili europski ugovori. Štoviše, o bitnim pitanjima u EU često ne odlučuje ni Europska komisija, već najjače članice, ponajprije Njemačka i Francuska. Potvrđuje to i politika proračunske štednje, koju Komisija godinama provodi pod pritiskom Berlina, usprkos otporu iz mediteranskih država.
Međutim, uvriježene stranke poput narodnjaka i socijaldemokrata izbjegavaju se izjasniti o tome što se zbiva u stvarnosti, već se radije zalažu za obranu »europskih vrijednosti«. Pritom ne žele jasno definirati te vrijednosti, jer svatko tu misli na nešto drugo. Primjerice, jedni misle da je EU zajednica građana, a drugi je vide kao zajednicu naroda – što može biti razlika između federacije i konfederacije. Političari iz HDZ i SDP-a uglavnom zagovaraju zajednicu naroda, ali se prave kao da to nije ni u kakvom sukobu s težnjom Vlade da Hrvatsku uključi u »prvu brzinu« EU-integracija, počevši od eurozone.
To ne znači da građani nemaju razloga izaći na izbore za parlament EU-a. Naprotiv. Iako nema veliku ulogu, važno je da Hrvatska u njemu ima što bolje zastupnike. Međutim, nije u redu preuveličavati važnost tih izbora i tvrditi da o njima ovisi naša budućnost, jer je ona ponajprije u rukama Hrvatskog sabora i ostalih državnih institucija.
