Možda već za tjedan dana, u slučaju da ne bude drugog izbornog kruga, SDP će dobiti novog, četvrtog po redu predsjednika. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar iznenadno se kandidirao za tu dužnost, a sada je uvjeren da će upravo on pobijediti na unutarstranačkim izborima.

– Da, ja ću biti predsjednik SDP-a i o tome će odlučiti moje kolegice i kolege. Nažalost, samo njih 11 i pol tisuća s plaćenom članarinom, od 33 tisuće koliko ukupno SDP ima članova.

Dobro, HDZ na papiru ima više od 200 tisuća članova, a nema ih niti 100 tisuća.

– Kod nas su te brojke samo dokaz stanja, nereda i nerada u stranci. Kad netko tri mjeseca ili još puno više ne plati članarinu, to nije njegov nego isključivo problem stranke.

Znači da ljudi nisu bili motivirani podmirivati tu obvezu.

– Sigurno je da se među članstvo uvukla apatija, kao reakcija na sukobe unutar stranke. Takozvani obični članovi ne mogu razumjeti da se sami uništavamo i kod njih se javio revolt. Pristaša sam plaćanje članarine jer time se ipak izražava lojalnost jednoj političkoj stranci.

Čovjek koji spaja

Kakvo je raspoloženje među članstvom u kontekstu izbora?

– Svako prijepodne i vikend sam na terenu, obilazim naše organizacije i mogu reći da su ljudi razočarani. Ne toliko frustrirani porazom na parlamentarnim izborima, jer mi smo i prije gubili, nego načinom na koji smo ovaj put izgubili i odnosima u SDP-u.

Ali, smatrate da se na terenu stvari povoljno za vas razvijaju.

– Mislim da se moji stavovi podudaraju s onim kako razmišljaju naše članice i članovi. Ja sam taj koji zagovara okupljanje i prestanak unutarstranačkih sukoba, međusobnog obračunavanja preko medija.

Niti vaša tri protukandidata ne zalažu se za sukobe u SDP-u.

– Nisam u to siguran, pročitajte pojedine poruke što ih šalju. U SDP-u mora biti mjesta za sve, i za one koji su podržavali Davora Bernardića, kao i za kolege koji su sukrivci za njegov poraz. Nisam za cipelarenje nikoga, u mojoj kampanji nije se čula niti jedna ružna riječ o bilo kome. Ne ponašaju se tako baš svi koji su se kandidirali.

Budući da vam biračko tijelo nije naročito veliko, činjenica da ste prikupili najviše potpisa u potporu kandidaturi svakako ima težinu.

– Naravno da ima. Ljudi žele na čelu SDP-a nekog tko se dokazao svojim radom, tko ih razumije. SDP je jak koliko su to jake naše organizacije na terenu. Danas SDP ima samo dva župana.

Nije SDP nikad imao puno župana.

– Imali smo nekad župane u županijama u kojima ih sada nemamo. Osim toga, SDP-ovci su samo 20 gradonačelnika i 44 načelnika općina.

Jeste li do prije mjesec, dva ikad razmišjali o sebi kao o predsjedniku SDP-a?

– Ne.

To da je među kandidatima za predsjednika SDP-a, čak navodno i favorit, netko tko se nikad nije zamišljao na tom mjestu, također je indikator da stanje u stranci nije normalno.

– Trenutačno sam upravo ja SDP-ovac koji je najviše rangiran izvršnoj vlasti. Kolega Zlatko Komadina i ja. A to što ranije nisam razmišljao da bih bio predsjednik SDP-a, znači da su mi prioriteti bili neki drugi. Motiv da se kandidiram za predsjednika bila je prva sjednica Kluba zastupnika SDP-a nakon ovih izbora, na kojoj sam svjedočio svađama o tome tko će biti potpredsjednik Sabora ili šef nekog odbora. Shvatio sam da se nastavljaju sukobi koji su četiri godine destabilizirali stranku, da iz izbornog poraza i poruke koje se nam građani poslali nismo ništa naučili i da je SDP blizu toga da se raspadne. Svakodnevno na terenu, u svim dijelovima Hrvatske, slušam kako ljudi govore da će, ako ti sukobi potraju, napustiti SDP. Branio sam glasno pravo četiri suspendirana člana Predsjedništva da iznose svoje stavove, ali nisam se slagao s načinom na koji su oni to radili i to sam im i rekao. U Klubu zastupnika dvije struje SDP-a praktično ne mogu razgovarati, a kamoli da bi zajedno kreirali stranačke politike. Ja mogu razgovarati i s jednima i s drugima, znam slušati ljude, ali i donositi odluke. Zato smatram da imam kvalifikacije da bih mogao odraditi posao predsjednika SDP-a.

​Za razliku od tri prethodna predsjednika stranke, vi prije kandidature nikad niste bili niti u širem vodstvu stranke, a ne može se reći da ste baš mlad. Vodite županiju koja nije bogzna kako važna u Hrvatskoj, a ipak vjerujete da ste kvalificirani da budete predsjednik jedne od dvije najjače stranke u zemlji.

– Prije svega, kako možete reći da Krapinsko-zagorska županija nije važna? Tu imamo najjaču županijsku organizaciju u Hrvatskoj.

I iskusan i kvalificiran

Govorim o županiji, ne o organizaciji SDP-a.

– Nema veze, ne možete ni u kojem kontekstu reći da naša županija nije važna. Nadalje, zašto bi neki saborski zastupnik bio kvalificiraniji za dužnost predsjednika SDP-a nego ja koji sam bio i gradonačelnik Klanjca i zastupnik i u dva mandata župan? Ja imam iskustvo upravljanja sustavom i okupljanja timova koji provode određene projekte, za razliku od onih koji su stalno bili samo u Saboru.

Dio ih se afirmirao u nacionalnoj politici, što vi za sebe ne možete tvrditi.

– Je li to moj ili problem stranke? Zbog toga što je prvi red 12 ili 16 godina bio zacementiran i u njega su teško ulazili novi ljudi, SDP i jest u krizi. Mislite li da se takozvana Neretvanska skupina, u kojoj su SDP-ovi gradonačelnici, slučajno okupila? Shvatili su da ih stranka ignorira bez obzira na njihove rezultat na lokalnoj razini. Mladim ljudima, pobjednicima na terenu, morali smo davati šansu da ih ljudi prepoznaju i na nacionalnoj razini.

Zlatko Komadina je godinama bio župan, a onda je 2012. kao ministar izdržao svega nekoliko mjeseci. Dakle, to što je netko župan nije uvijek jamstvo uspješnosti u nacionalnoj politici.

– Zlatko Komadina ima organizacijske sposobnosti.

Kao ministar ih nije pokazao.

– To je druga stvar. Ali, Komadina u politici traje 30 godina, u pet mandata je zamjenik predsjednika stranke.

Uvijek je, naravno, bitno tko vodi neku stranku, ali sada će to za SDP biti presudno. Od novog lidera SDP-a očekivat će se da pokrene stranku.

– Ja, ponavljam, imam iskustva, puno sam toga prošao i u stranci i u našoj županiji. Znam kako mobilizirati ljude, a mi moramo učiniti apsolutno sve kako bismo na idućim lokalnim izborima zadržali vlast tamo gdje je sada obnašamo. Onima koji će se boriti za naklonost građana, moramo osigurati normalne uvjete u kampanji. Početak dizanja SDP-a mora se dogoditi u svibnju na lokalnim izborima. Siguran sam da, s obzirom na iskustvo i znanje koje posjedujem, nitko ne može to odraditi bolje od mene.

U ovom je trenutku najvažnije da SDP opet postane konkurentna stranka, a to se može izraziti kroz porast rejtinga u anketama, kakve god da one bile. Ako se do kraja godine vaš rejting ne oporavi, u SDP-u će se ponovno otvoriti rasprava o tome je li se pogriješilo u izboru predsjednika, kao što je to bilo i u Bernardićevom slučaju.

– Što mi pokušavate reći? Imam jasnu viziju jačanja SDP-a, a povjerenje građana nećemo vratiti ako za predsjednika izaberemo Juru ili Štefa nego…

… upravo će o tome ovisiti.

– Odlučit će naši birači, a na predsjedniku SDP-a bit će da predstavi program za sljedeće razdoblje, konkretno artikulirajući naše socijaldemokratske stavove. Mi dosad nismo imali jasne politike, lutali smo.

Sve je to točno, ali govorite o stvarima koje su ipak dugoročne. SDP će u razmjerno kratkom vremenu morati učiniti da vas se u javnosti opet percipira kao stranku vrijednu povjerenja, a to ne može nitko drugi osim predsjednika kojeg ćete izabrati. Ako to izostane, onda ste u zaista velikim problemima.

– U svakom sam poslu povjerenje građana sticao na osnovu svojih stavova i projekata što sam ih vodio. Kad je u pitanju SDP, povjerenje ću zaslužiti prezentacijom jasnih politika i stavova. Rejting SDP-a vrlo brzo će početi rasti. Ključno je da unutar stranke napravimo dobru atmosferu i okupimo sve članove. Kako god da politike neke stranke bile dobre, one ne dopiru do ljudi ako u toj stranci prevladavaju sukobi. Nema tog člana SDP-a koji će samom svojom pojavom dignuti rejting stranke, takav ne postoji. Zadaća je predsjednika da bude selektor koji će znati na sva mjesta rasporediti najbolje ljude, što u proteklom razdoblju nije bio slučaj.

Ravnopravan Plenkoviću

Za novog predsjednika SDP-a ključno će biti da javnost, i to brzo, zaključi da on ili ona može parirati premijeru Plenkoviću, neovisno o tome hoće li se on 2024. natjecati za još jedan mandat. Ako se predsjednika SDP-a neće doživljavati kao nekog tko može biti u najmanju ruku ravnopravan Plenkoviću, od toga nema ništa. Apsolutno ste u pravu, a to ćemo vidjeti nakon izbora.

Vi se, pretpostavljam, smatrate čovjekom koji može parirati Plenkoviću

– Nikada ne možete biti ravnopravan s nekim u svemu, u nekim stvarima možete biti bolji, u nekima lošiji.

U kojim ste stvarima vi bolji od Plenkovića?

– Sigurno bolje razumijem probleme građana, vrlo rado bih s premijerom razgovarao o povlačenju novca iz EU fondova, o zdravstvenom sustavu, čiji je dug devet i pol milijarda kuna, a prikazuje se da je suficit državnog proračuna 800 milijuna kuna… Niz je tema o kojima mogu s njim ravnopravno razgovarati. S tim da SDP koji ću ja voditi neće samo kritizirati, nudit ćemo i rješenja, što ljudi od nas najviše očekuju.

Naši su glasači umorni od toga da samo napadamo HDZ.

Koliko god da je Klub zastupnika SDP-a u prošlom sazivu bio disfunkcionalan, ipak je proizveo solidan broj zakonskih prijedloga.

– Točno, ali mediji su više pratili sukobe u SDP-u nego naše zakonske inicijative.

Plenković je izgradio imidž političara uspješnog u okviru Europske unije, a to pali u Hrvatskoj. Vi se ne možete pohvaliti nekim svojim međunarodnim iskustvom.

– To je točno, ali nisu ni meni strani briselski hodnici. Nerijetko sam bio u Bruxellesu, sudjelovao u radu odbora i komisija, predstavljao projekte koje sam imao s kolegom županom Stjepanom Kožićem. Imao sam i niz kontakata sa stranim veleposlanicima u Hrvatskoj, što također spada u međunarodne komunikacije. Prema tome, ne osjećam se ni tu inferiornim. Jasno da je Plenkovićevo iskustvo, jer je dugo boravio u Bruxellesu, veće nego moje, ali ja osjećam ljude na terenu, čovjek sam koji sluša i reagira i to će uskoro vidjeti i Hrvatska. Veselim se raspravama s Plenkovićem, one će sigurno biti na civiliziranoj razini. On i ja bili smo dvadesetak mjeseci u Saboru u isto vrijeme i obojica članovi Odbora za zaštitu okoliša i znamo se. Kad je Plenković bio zastupnik u Europskom parlamentu, zvao me i primio sam ga kao župan i razgovarali smo o tome kako se u Bruxellesu mogu predstavljati projekti hrvatskih županija. Surađujem s premijerom i ministrima vezano za projekte Krapinsko-zagorske županije i oko nečeg se nismo slagali, ali o nekim temama jesmo.

Plenković je Bernardića tretirao kao nekakvog pikzibnera, mislite da vas, ako postanete predsjednik SDP-a, tako neće?

– Uvijek to ovisi o obje strane. Plenković je, nažalost, i u srijedu pokazao u Saboru da ima sve tanje živce i neprihvatljiv je način na koji se ponašao prema Mireli Ahmetović i nekim drugim kolegicama i kolegama. Moj način komunikacije bit će sasvim drukčiji.

​Lider i premijer

Ako vas izaberu za predsjednika SDP-a, otegotna će vam okolnost biti to što ste ostavili otvorenu mogućnoist da ne budete kandidat za premijera. Četiri godine biste se konfrontirali s Plenkovićem i HDZ-om, a onda biste nekom drugom prepustili da stranku vodi na izborima, to ne zvuči dobro.

– Prvi čovjek stranke ne mora pod svaku cijenu biti kandidat za premijera.

Takvi su primjeri u Europi ipak rijetki.

– Jesu, ali u SDP-u smo imali situaciju da Bernardića građani nisu percipirali kao budućeg premijera, sve su to ankete pokazivale.

To znači da Bernardić nije bio ni dobar predsjednik stranke. Ne može se za nekog reći da je pravi lider stranke, ali da nije za premijera.

– Može to tako biti, ali i ne mora. Koliko god pojedinci smatrali da je to nemoguće, ja mislim da meni neće biti teret to što mislim da možda neću biti kandidat za premijera nego olakotna okolnost.

Četiri godine biste vodili političku borbu s HDZ-om, a onda biste našli nekog drugog i rekli da će na izborima taj biti kandidat za premijera. Meni to, ponavljam, ne zvuči dobro.

– Ajmo iz početka. Nisam ja rekao da neću biti kandidat za premijera nego da to ne moram biti, stojim i dalje iza toga. U politici morate biti pragmatičan i u datom trenutku odabrati osobu koju građani percipiraju najboljim odabirom za predsjednika Vlade.

U SDP-u ima članova koji su kvalificiraniji od vas za dobiti izbore i biti premijer?

– Naravno i za mene to nije problem. O kandidatu za premijera odlučivat će Predsjedništvo i Glavni odbor SDP-a, ne predsjednik stranke sam. Mislite li vi da bismo mi na izborima postigli bolji rezultat da nam nije Bernardić nego netko drugi bio kandidat za premijera?

Sasvim je to moguće, ali nije politički bilo realno da on na to pristane.

– Zato što je takav stav imao od prve sekunde. Za mene nije sada najvažnije tko će za četiri godine iz SDP-a imati najbolji rejting i najveće šanse da postane premijer. Ključni su konsolidacija stranke i postizanje dobrog rezultata na lokalnim izborima.

​Balans lijevog i desnog

Morat ćete i iznova osmisliti SDP. Teza da SDP treba biti moderna stranka ljevice ne znači ništa. Moderni kao koja stranka u Europi?

– Možemo razgovarati o krizi ljevice, pučani u Europskom parlamentu imaju većinu, ali postoje pozitivni primjeri u Španjolskoj, Portugalu i skandinavskim zemljama. SDP mora, prije svega, biti otvorena stranka, a u posljednje vrijeme smo se zatvorili, mladi nam više ne prilaze i ne izlazimo s novim idejama.

SDP je bio uspješan kad nije bio ideološki ograničen.

– Tako je.

Kad ste privlačili i one koji nisu sebe strogo definirali ljevičarima.

– Inkluzivnost je iznimno važna. Jedina je to mogućnost spasa za SDP. Mi smo socijaldemokratska stranka, s desnicom nećemo koketirati, ali naš je politički prostor od ljevice do centra.

Jako je upitno može li SDP biti politički konkurentan na platformi koju zastupaju Možemo odnosno Zeleno-lijevi blok. Teško da SDP može postati Možemo za mase.

– Mi to ni ne smijemo postati, SDP je stranka lijevog centra. Ali, objektivno, što su to u posljednjih pet godina Možemo radili, a SDP nije prije 25 godina? To je jedna vrsta aktivizma, osluškivanja bila ljudi, uz koje su bili kad su izašli na ulice. Oni su samo iskoristili naš nerad i unutarnje sukobe, ništa revolucionarno nisu napravili.

Naravno da nisu.

– Širinu SDP-a smatram prednošću u odnosu na Možemo.

U Hrvatskoj nema dovoljno takvih birača da bi jedna izrazito lijeva stranka bila jaka i ravnopravna HDZ-u.

– Za političku, gospodarsku i sigurnosnu stabilnost iznimno je važan balans između lijeve i desne strane. Kad ga nema, jača i ekstremna desnica, što nikako nije korisno za državu. Ako se SDP pomiče više u lijevo, otvara se prostor u centru, u koji je sada i Plenković uspješno ušao. SDP to ne smije dopustiti.

Da sam premijer, osvježio bih Nacionalni stožer civilne zaštite novim ljudima

​Epidemija i njezine posljedice još će barem neko vrijeme dominirati našim životima. Što biste vi s tim u vezi drukčije radili nego Plenkovićeva vlada?

– Odmah bih odustao od izmjena poreza na dohodak. Smanjivanje stopa s 36 na 30 posto i s 24 na 20 posto, neće donijeti nikakav efekt za veliki broj ljudi. Onima s najmanjim plaćama, one će rasti za osamdesetak kuna, a plaće preko 15 tisuća rast će za 800 kuna. S druge strane, to će prihode lokalne samouprave, procjene su, umanjiti za tri i pol milijarde kuna. Ne znam kako bi to ministar Zdravko Marić nadoknadio. U petak smo u Gospiću župani imali sastanak s Vladom i rekao sam im da treba odustati od izmjena tog zakona. Prijedlog SDP-a da se neoporezivi dio dohotka s četiri poveća na pet tisuća, puno je bolja mjera. Time bi više od 600 tisuća ljudi s najmanjim plaćama dobilo 280 kuna, koje bi potom stavili u potrošnju. Zaposleni s plaćama preko 15 tisuća kuna, povećanje bi stavili na štednju. Mjere moraju obuhvaćati što više ljudi. Sve reprograme na kredite mora se produljiti za godinu dana. Iz Vlade pričaju da će se 2022. hrvatski BDP vratiti na razinu iz prošle godine, ali to se, nažalost, neće dogoditi i nove mjere moraju biti spremne. SDP će, u suradnji i s ljudima koji nisu naši članovi, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, raditi na tome i ponuditi Vladi rješenja, ako njihova nećemo moći podržati zato što nisu dobra.

Bi li vaš SDP nastavio propitivati djelovanje Nacionalnog stožera civilne zaštite?

– Da sam premijer, osvježio bih to tijelo, uveo bih u njega neke nove ljude jer su se sadašnji potrošili ili čak kompromitirali.