RIJEKA – Na preporuku ministra obrazovanja i znanosti Radovana Fuchsa da lokalni stožeri u slučaju povoljne epidemiološke situacije mogu donijeti odluku o nenošenju maski u učionicama jučer su reagirali stožeri Istarske i Međimurske županije, koji su donijeli odluku da se maske u školama tog područja neće nositi.

U Istri će učenici i dalje biti obavezni nositi maske u hodnicima i ostalim zajedničkim prostorijama, ali na nastavi takva obveza neće postojati, dok su učenici u Međimurju dužni nosti masku samo u javnom prijevozu, na putu do škole i iz nje. Ako se u nekoj razbole učenici ili nastavnici, međimurski će Stožer donositi posebne odluke za te pojedine škole, odnosno pojedine razrede u toj školi. Sudeći prema pojašnjenju glavnog epidemiologa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Dobrice Rončevića za primorsko-goranske učenike neće se donositi generalna odluka o nenošenju maski, već ona može biti samo rezultat postignutih epidemioloških uvjeta u pojedinoj školi.

Na dispoziciji školama

– Kriteriji za nošenje maski u školi postavljeni su u preporukama HZJZ-a. Ne možemo se kretati izvan tih okvira. Stožeri imaju mogućnost da u skladu s postignutim standardom i osiguranim uvjetima razmaka među učenicima eventualno preporuče nenošenje maski. Postoji određena mogućnost fleksibilnijeg odnosa u situaciji kada su učenici raspoređeni na 1,5 metar i kada se može osigurati da nastavnici drže »ex cathedra« predavanje s dovoljnim razmakom, dužim od 2 metra, a optimalno bi bilo 4 metra.

Zbog takvih uvjeta treba od škole do škole proučiti postignute mogućnosti kako bi mogli govoriti o nenošenju maski. Epidemiološka je situacija u nekim općinama i gradovima bolja, a u nekima lošija. Međutim dinamika promjene toliko je brza da ne možemo sa županijske razine govoriti o području gdje bi bila dugoročno očekivana tako dobra epidemiološka situacija da se u školi ne bi preporučalo nošenje maski. Ako se stavovi oko nošenja maski budu, prvenstveno zbog pedagoških zahtjeva, ublažavali, onda ćemo na taj način i mi sa svojim preporukama krenuti. Kao i dosada bit ćemo na dispoziciji školama ako negdje postoji prostor da se poveća komoditet za održavanje nastave, pojasnio je Rončević.

Prema riječima pročelnice Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edite Stilin u školama čiji je osnivač Županija nema razreda u samoizolaciji, a 76 posto učenika, odnosno njih 7.250 nema obvezu nošenja maski jer su u njihovim razredima postignuti propisani epidemiološki uvjeti.

Međutim u drugim županijama situacija je daleko nepovoljnija jer prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja trenutno je čak 2.089 djece u samoizolaciji, zaraženo ih je 265, od čega njih 67 ima manje od šest godina, a sedam škola nastavu izvodi online. U samoizolaciji je i 95 prosvjetnih djelatnika, a iako su s online nastavom prošloga tjedna krenule samo dvije škole, već drugi nastavni tjedan broj škola koje nastavu izvode isključivo online narastao je na sedam. Trenutno u Hrvatskoj 91,39 posto škola, odnosno njih 1.232 izvode nastavu prema A modelu u učionici, dok 8 posto škola, njih 109, primjenjuje mješoviti B model nastave, koji podrazumijeva paralelno provođenje nastave u učionici i online, a 7 škola ili 0,5 posto, provodi C model, odnosno nastava se u potpunosti odvija online.

Neophodan razmak

Hrvatski zavod za javno zdravstvo jučer je također izdao dodatne preporuke vezano za nošenje maski u kojima upozoravaju da viziri ne mogu generalno biti zamjena maskama, već samo u iznimnim slučajevima.

– Korištenje vizirima ne može se smatrati zamjenom za korištenje zaštitnim maskama u školama. Usprkos tomu što viziri ograničavaju širenje bolesti kapljičnim putem, viziri ne mogu spriječiti širenje zaraze aerosolom koje bi prema sadašnjim saznanjima moglo biti moguće, ističu u HZJZ-u.

Iznimno, nastavnik masku treba zamijeniti vizirom kada je u učionici, odnosno razrednom odjelu prisutan učenik oštećenog sluha. To treba učiniti kako bi se učeniku omogućilo čitanje s lica i usana. U takvoj situaciji nastavak se treba koristiti vizirom umjesto maskom kada je god u učionici ili prostoriji s učenikom oštećenog sluha te uvijek kada se obraća učeniku s oštećenim sluhom. Kod kretanja zajedničkim prostorijama, osim kada je u pratnji učenika s oštećenim sluhom, te u drugim prostorijama nastavnik treba nositi masku. Ujedno škola treba za takav razredni odjel osigurati veću prostoriju kako bi nastavnik mogao biti na većoj udaljenosti u odnosu na učenike, stoji u pojašnjenjima HZJZ-a. Kada je god moguće, ističu u preporukama, nastavu treba organizirati na način da se osigura potreban razmak između svih osoba u učionici, što iznosi 1,5 metar za učenike od petog do osmog razreda osnovne škole i približno 2 metra u srednjoj školi, kako bi svi učenici i nastavnici mogli boraviti u učionici bez maske.

Gimnazijalci se ne žale

Iako većina učenika primorsko-goranskih škola u klupama ne mora sjediti s maskama ipak nisu svi te sreće, a među njima su i učenici Prve riječke hrvatske gimnazije, koji svakodnevno zbog premalo prostora u učionicama nastavu slušaju s maskama. Unatoč tomu što im nije ugodno ravnateljica Jane Sclaunich kaže da se učenici pridržavaju pravila te pritužbi na nošenje maski nije bilo.

– Naravno da je svima nošenje maski naporno, vruće je i smetaju, neverbalna se komunikacija između učenika i nastavnika ne vidi dobro, ali ako je to neki minimum kojim ćemo doprinijeti zdravlju, onda se toga treba pridržavati, kaže ravnateljica.