ZLATKO CRNČEC Wuhan, čini se tako daleko, a tako blizu

Piše Zlatko Crnčec

Zlatko Crnčec

Foto Reuters

Foto Reuters



Dosad se mislilo da je Wuhan jako daleko. I da je problem koronavirusa nešto čime se bave ljudi tisućama kilometara daleko, u jednom kineskom gradu za koji smo prvi put čuli tek nakon izbijanja epidemije. Međutim, situacija se toliko brzo razvija da je problem u ovom trenutku pred samim vratima Hrvatske. Naime, u susjednoj Italiji, i to u njenom sjevernom dijelu, broj oboljelih prešao je stotinu. Cijeli su gradovi izolirani, a ljudi stoje u redovima kako bi napravili zalihe u slučaju da se ova situacija oduži.


U Hrvatskoj, zasad, na sreću oboljelih nema. Ministar zdravlja Vili Beroš jučer je izvijestio javnost da dvije osobe primljene u Kliniku za infektivne bolesti riječkog KBC-a ipak nisu zaražene famoznim koronavirusom. Riječ je o jednom talijanskom državljanu te jednoj našoj državljanki iz Istre koja je boravila u Padovi, gradu koji se nalazi u dijelu Italije gdje ima dosta oboljelih.


U ovom trenutku nema mjesta panici. Talijanska središnja i lokalne vlasti poduzimaju sve što je potrebno i za očekivati je da će kroz nekoliko tjedana situacija u susjednoj zemlji biti do kraja normalizirana. Dijelovi zemlje u kojima su se pojavili zaraženi građani izolirani su i u relativno kratkom razdoblju, uz malo sreće, cijela bi priča mogla biti gotova. Barem što se tiče Italije.




Cijeli ovaj slučaj pokazuje koliko je današnji svijet povezan. Prije samo kojih tri ili četiri desetljeća epidemija u nekakvom kineskom gradu bila bi tek vijest u rubrici »svijet« koja bi zanimala samo ili epidemiologe ili one koje zanima što se događa u Kini. U to je doba Kina bila nerazvijena i zatvorena zemlja, u kojoj je genijalni Dengxiaoping tek postavljao temelje za buduću supersilu koja je danas na korak od toga da postane najveće svjetsko gospodarstvo. Danas je svijet puno tješnje međusobno povezan, a posebno gospodarski i prometno. I to je glavni razlog zbog čega je nešto što je počelo u nekakvom Wuhanu za nekoliko mjeseci došlo do Padove i Venecije. Dakle, na samu granicu Hrvatske.


Svijet je postao toliko povezan da kada danas zakašlje Kina – metaforički, ali i doslovno – kašlje recimo i Njemačka, a s njom onda i cijeli EU. Robna razmjena između EU-a i Kine iznosi ogromnih 600 milijardi eura. Kina je ogromno tržište za europske proizvode. I ako kriza oko koronavirusa potraje dulje vrijeme kineski će se gospodarski rast definitivno usporiti, a s time i dodatno smanjiti potražnja za europskim proizvodima. Tu je posebno ranjiva Njemačka koja sama ostvaruje trećinu robne razmjene EU-a s Kinom. Ako će Kinezi manje kupovati njemačke »bmw-e« i građevinske strojeve, najjače europsko gospodarstvo, koje je i bez toga na korak do recesije, naći će se u velikim problemima. A koji će se onda neminovno preliti na cijeli EU. Dakle, i na Hrvatsku.


Da se ne priča što će biti sa svjetskim, a time i hrvatskim turizmom, ako stotine tisuća dobrostojećih kineskih turista sljedećih godinu ili dvije prestane putovati. Da je situacija ozbiljna i na globalnoj razini, potvrdio je prije par dana i sam Međunarodni monetarni fond (MMF). Ta je organizacija u službenoj bilješci pripremljenoj za sastanak ministara financija i šefova središnjih banaka 20 najvećih svjetskih gospodarstva koronavirus, uz američko-kineski trgovinski rat, navela kao i najveću prijetnju svjetskom gospodarstvu.


Naravno, u cijeloj su priči, ili bi barem trebali biti, najvažniji ljudi. Od Kineza u epicentru epidemije pa do Talijana iz Lombardije. Svijet je danas ipak puno civiliziranije i razvijenije mjesto nego što je to bio prije stotinjak godina kada je takozvana španjolska gripa pobila milijune ljudi. Povezanost svijeta koja je epidemiju dovela od ove razine bit će i najvažnije oružje njenog suzbijanja. Koordinacija svih pogođenih zemalja dovest će do njenog jenjavanja. Ili bi barem trebala. Najvažnije je da se bolest izolira i tako spriječi njeno širenje. Time će se spasiti ljudski životi. Što je uostalom i najvažnije. A što prije to bude napravljeno, to će i gospodarske štete biti manje.


više vijesti