Ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić za N1 televiziju komentirao je svojih 10 savjeta koje je objavio s ciljem održavanja gospodarstva i zdravlja u epidemiji. Đikić je, inače, dio njemačkon nacionalnog stožera civilne zaštite.

“Objavom mjera želio sam ukazati na dvije stvari, jedna je da virus nije nerješiv, a druga je da moramo zajedno participirati kako bismo zajedničkim naporima umanjili žrtve i poteškoće sa školovanjem i djecom”, rekao je Đikić za N1.

Prozivke Stožera

Komentirao je prozivke koje je dobio od strane Nacionalnog stožera.

“Neprimjereno je demokratskom iskoraku koji svi želimo i kojem se nadamo u Hrvatskoj, da umjesto odgovora, često dobivamo omalovažavanja, ljudi su proglašavani nestručnjacima ili se spominje termin rata s virusom.

Ja sam uvijek bio identičan, nisam se promijenio i kao što sam na početku ove krize izrazito hvalio Stožer, jer su bili kvalitetni, dobri, tako i sada imam osjećaj i odgovornost kao znanstvenik ukazati na nepravilnosti, pogreške i propuste, jer upravo zbog toga dolazi do širenja virusa i veće smrtnosti.

Moja poruka Stožeru je dobra, pozitivna, to je kritika koja samo može pomoći, a koja nikada nije bila destruktivna”, rekao je Đikić.

Kad imate takve poruke javnosti, onda je javnost zbunjena, ne zna je li virus opasan samo kada nama treba ili nije opasan samo kad nama treba, rekao je Đikić.

Shvatimo propuste

Rekao je da nije osobno kritizirao ministra zdravstva, Vilija Beroša, kojega smatra kvalitetnim stručnjakom i neurokirurgom, nego je uputio dobronamjernu i konstruktivnu kritiku Stožeru.

“Može ići u dva smjera, da se virus još proširi, a druga je da shvatimo propuste i promijenimo to donošenjem novih mjera. Jako je važno da se najavljuje uvođenje novih tehnologija i da nećemo imati nepotrebnih kritika građana za to.

Mi ne kontroliramo ovaj virus, virus je takav da ne znamo koliko se ovaj virus širi, ali dok god se politika bude miješala u rad službama koji se trebaju boriti protiv virusa, tada nećemo uspjeti.

Dobra je poruka javnosti da je situacija vrlo ozbiljna. Kad građani budu shvatili da je situacija ozbiljna, onda ćete imati mjere koje će biti uspješnije, u suprotnom prijeti još gora situacija”, rekao je Đikić, dodavši da se javnosti u situaciji kad broj novozaraženih prelazi brojku 300 treba komunicirati da je stanje vrlo ozbiljno.

Na temelju znanja mogu se pripremiti mjere koje ne moraju biti potpuni i definitivni lockdown, objasnio je Đikić za N1.

Treba informirati građane

Podsjetimo, Đikić je na svom profilu na LinkedInu objavio 10 preporuka za jesen u epidemiji koronavirusa.

“Prošli tjedan sam istaknuo da je situacija u Hrvatskoj ozbiljna jer imamo vrlo visoki prosjek zaraženih virusom i metastabilna jer može krenuti u oba smjera: nekontroliranog širenja s dugotrajnim posljedicama duboko u jesen ili možemo pravilnim ponašanjem i odgovornošću osigurati zdravlje, školovanje i gospodarstvo na jesen i zimu.

Najvažnije je da ne plašimo i zbunjujemo javnost toplo hladnim vijestima, nego treba informirati građane o točnim podacima, te biti odgovoran za donesene odluke”, napisao je Đikić na svom profilu na LinkedInu.

“Mišljenja sam da ukoliko se budemo na vrijeme pripremili i dosljedno pridržavali ovih bazičnih mjera moći ćemo osigurati zdravlje, zaštititi socijalno ugrožene, potaknuti gospodarstvo, održati turizam i omogućiti neometano školovanje tijekom jeseni i zime”, poručio je.

Đikićevih 10 savjeta

Đikić smatra kako se zdravlje građana, zaštita socijalno ugroženih i neometana školska godina može postići dosljednom provedbom bazičnih mjera koje je napisao u obliku deset savjeta.

1) Donositi odluke na temelju točnih znanstvenih podataka, koji moraju biti kritično evaluirani.

2) Testirati više, brže, efikasnije i točnije, te ciljano testirati definirane grupacije. Brža testiranja su važna za liječnike primarne prakse zbog diferencijalne dijagnoze s drugim respiratornim bolestima.

3) Donositi epidemiološke mjere na temelju transparentnih informacija te biti odgovorni za njihovu primjenu. Dati veće ovlasti i odgovornosti regionalnim centrima javnog zdravstva.

4) Pripremiti i bolje povezati zdravstveni sustav – od liječničkih ordinacija, centara za testiranje do bolnica.

5) Povećati brigu o oboljelima (od tumora i drugih bolesti) unutar bolničkog sustava te osigurati njihovu pravovremenu dijagnostiku i terapiju.

6) Uvesti pravilni program cijepljenja protiv gripe među zdravstvenim radnicima, rizičnim populacijama i drugim građanima.

7) Osigurati sigurno školovanje djece i studenata pravovremenim pripremama i preventivnim mjerama. Neophodno je uključivanje raznih struka u odluke o programu školovanja uključujući i roditelje. Pripremljenost programa koji se sada provode u školama u Njemačkoj su dobar putokaz.

8) Unaprijediti javnu komunikaciju Stožera. Jasno, iskreno i konzistentno komuniciranje odluka prema javnosti.

9) Potrebna je javna i činjenična kritičnost prema odlukama Stožera te njihovo prihvaćanje odgovornosti zbog mogućih propusta i grešaka. Za političare, kao i za znanstvenike, treba vrijediti da su kritika i samokritika vrline, a ne slabosti.

10) Obrazovanje i motivacija građana da se pridržavaju mjera: održavanje distance, nošenje maski prema preporukama, osobna higijena, prijava prvih simptoma, pravovremeno testiranje, dodatna briga o bližnjima, posebno o rizičnoj populaciji.