ZAGREB  Sjednica Glavnog odbora SDP-a u subotu 18. srpnja bit će poprište novih obračuna u SDP-u: to će biti trenutak svođenja računa za izborni poraz, ali i prilika da se donese konačna odluka o datumu novih unutarstranačkih izbora.

Potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić najavio je izbore za 26. rujna i, kako kaže, ostaje pritom da treba što prije izabrati novo rukovodstvo stranke, no ima i onih koji se tome protive i koji misle kako se unutarnji izbori ne bi trebali održati do lipnja 2021. godine, odnosno dok ne prođu lokalni izbori.

Presjeći bi danas na obraćanju javnosti na Ibleru mogao v.d. predsjednika Zlatko Komadina, no iz činjenice da je sjednica Predsjedništva pomaknuta sa srijede na petak, svjedoči o tome da jedinstvenog stava opet – nema.

Naime, osim oko datuma izbora, SDP-ovci se spore i oko načina izbora: Glavni odbor donio je pod predsjedanjem Davora Bernardića prije nepunih mjesec dana potpuno nova pravila izbora stranačkih dužnosnika, u kojima je najvažnije da se sada odjednom biraju predsjednik, Predsjedništvo i Glavni odbor (ranije se prvo birao predsjednik, pa dva tjedna kasnije ostala tijela), a uz to se mora poštovati i ZIP sustav, što znači da u tim tijelima mora nužno biti polovina podzastupljenog, ženskog spola.

U situaciji kad se stranka na terenu bori za preživljavanje, to bi moglo biti štetno, jer će »pozitivna diskriminacija« možda iz igre izbaciti neke od uglednijih članova stranke.

Članica Predsjedništva Biljana Borzan prva je javno kazala kako misli da su ta pravila loša, i da čak možda treba dovesti u pitanje i cijeli sustav jedan član-jedan glas, budući da on donosi nestabilnost u stranci, a kako nakon svega diše vrh stranke, sad kad je Bernardić morao zbog poraza otići, trebao bi danas artikulirati Komadina.

Inače, ako se izbori doista odgode na godinu dana, tada bi Komadina kao v.d. predsjednika praktički »preselio« na Ibler, dok bi operativni posao u Primorsko-goranskoj županiji vodila zamjenica župana Marina Medarić, a županijsku organizaciju praktički preuzela Mirela Ahmetović. Ako Erik Fabijanić, predsjednik Glavnog odbora, bude konzumirao svoj saborski mandat, tada bi ga na čelu Županijske skupštine zamijenio Loris Rak, koji je dosad vodio klub, dok bi klub vijećnika preuzeo Marko Mataja-Mafrici. No, ako bi izbori u stranci bili odmah, u rujnu, tada bi to bila tek privremena rješenja dok bi Komadina na Ibleru radio na organizaciji tih izbora.

U međuvremenu, jedini kandidat za novog predsjednika stranke koji je dosad istaknuo javno tu kandidaturu, Peđa Grbin, radi na prikupljanju podrške – za vikend je bio u Dalmaciji, dok se jučer sastao s predstavnicima grupacije lokalnih načelnika SDP-a, koju neformalno predvodi gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.

Sam Krstičević u medijima nije demantirao da se moguće i sam kandidira za predsjednika, no čini se da nema ništa niti protiv podrške Grbinu, ukoliko se pokaže da on doista ima najveće šanse za pobjedu.

Zadnjih dana, naime, Zvonimir Mršić putem medija šalje poruke da nije toliko zainteresiran za kandidaturu kao što se pisalo, dok bi Ranko Ostojić, ako bi se i kandidirao, ovoga puta imao znatno manje šanse od Grbina, nego je 2016. imao od Bernardića.

Ono što je Grbinova prednost jest – saborski mandat. Ni Mršić ni Ranko Ostojić nisu bili na listi na izborima 5. srpnja, a doista ne bi imalo smisla da nakon ovog poraza SDP-a stranku preuzme netko tko ne može biti lider opozicije i u parlamentu.

Budući da je Grbin osvojio najviše preferencijalnih glasova od svih SDP-ovaca, logično je da se upravo oko njega trenutno okuplja najveća podrška. Ili, kako bi rekao aktualni glavni tajnik stranke Nikša Vukas:

– Za predsjednika stranke natjecat će se više kandidata, a ako ih ne bude, onda ćemo ostati na Peđi.

Svi ostali, kako su nam poručili, o kandidaturi će razmisliti kad se definitivno utvrdi datum unutarstranačkih izbora.