ZAGREB – Pekinški »Global Times« i neki zapadni mediji ovih su dana koronavirus nazvali »crnim labudom«, potpuno neočekivanom pojavom koja će nanijeti velike štete kineskom i svjetskom gospodarstvu. Ako se epidemija razmaše po svijetu, mogla bi prouzročiti ne samo velike ljudske žrtve. U nekontroliranom razvoju događaja mogla bi, kažu, potaknuti i globalnu ekonomsku recesiju, zbog golemog utjecaja koji Kina danas ima na svijet.

Stoga nije čudno što brojne države uvode izvanredna stanja kako bi ograničile širenje virusa, zbog kojeg je u Kini do nedjelje umrla 361 osoba, više nego od ptičje gripe tijekom 2003. godine. Iako epidemija nije dosegnula vrhunac, većina stručnjaka još vjeruje u obuzdavanje bolesti i u mogućnost izbjegavanja recesije.

Smanjenje potrošnje

Ipak, nema nikakve sumnje da će ekonomske posljedice koronavirusa biti daleko veće od onih koje je prouzročila ptičja gripa (SARS), tvrdi Global Times, koji je blizak kineskom vodstvu, podsjećajući da je izbijanje SARS-a svojedobno srezalo kineski BDP za jedan posto rasta.

– Izbijanje koronavirusa može kineskom gospodarstvu nanijeti udarac teži od SARS-a prije više od dva desetljeća te smanjiti njegov gospodarski rast u prvom tromjesečju 2020. do dva postotna boda, i to zbog naglog smanjenja potrošnje, ključnog pokretača kineske ekonomije, piše Global Times. Prekidi putničkog prometa i privremeno zatvaranje mnogih tvornica u azijskom divu najprije će zaljuljati sektor usluga, uključujući turizam, prometna poduzeća, ugostiteljstvo i maloprodaju, procjenjuje taj medij.

Javila se i Kristalina Georgieva, nova izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, potvrdivši da će novi virus barem »kratkoročno donijeti usporavanje« gospodarstva, dok »dugogoročne posljedice ne znamo«.

– Vidimo da neki neizravni utjecaji zahvaćaju proizvodnju, vrijednosne lance u svijetu koji su pogođeni poremećajima prouzročenima virusom, rekla je Georgieva, napominjući da se negativan utjecaj širi »na putovanja i na turizam«.

Financijske štete

Primjerice, prometne i turističke kompanije u svijetu, u Europi, a dijelom i u Hrvatskoj, mogle bi imati financijske štete zbog smanjenja putovanja građana uplašenih od širenja zaraze. Kinezi su najbrojniji putnici u svijetu, a njihovi turisti ostavljaju u inozemstvu oko 260 milijardi dolara godišnje, dvostruko više od američkih, prema podacima Svjetske turističke organizacije.

Georgieva je također potvrdila da će posljedice koronavirusa biti veće od ptičje gripe, koja se 2003. proširila na 29 zemalja i usmrtila 774 ljudi. Ptičja gripa je svjetsku ekonomiju usporila za samo 0,1 postotni bod. Međutim, Kina je tada činila samo 4 posto svjetskoga gospodarstva, a danas čini 18 posto, pa je njezin utjecaj daleko veći, upozorila je direktorica MMF-a.

Poslovni ljudi zabrinuti su širenjem koronavirusa zato što su potkraj 2019. počeli vjerovati da je posrnulo svjetsko gospodarstvo dotaknulo dno i da slijede bolji dani. Naime, svijet je prošle godine za dlaku izbjegao pad u ekonomsku recesiju, zahvaljujući usklađenoj akciji najvećih središnjih banaka – američke, kineske, europske, britanske i ostalih – koje su najesen počele snižavati kamatne stope i obnavljati »tiskanje novca« radi poticanja gospodarstva. Zahvaljujući tome, gospodarski rast u svijetu 2019. podignut je za 0,5 postotnih bodova, procijenila je Georgieva.

Štoviše, poslovni ljudi su odahnuli kada su Washington i Peking sredinom siječnja potpisivanjem prve faze trgovinskog sporazuma ublažili ekonomske napetosti između njihovih zemalja. Dodatno su odahnuli kada su shvatili da Brexit neće stvoriti nagle trgovinske poremećaje, barem ne tijekom ove godine. Kada su pomislili da je najgore prošlo i da su izašli iz mračne šume, pojavio se »crni labud« u obliku koronavirusa, koji je počeo potkopavati optimizam u oporavak svjetskog gospodarstva tijekom ove godine. »Nismo još izašli iz šume«, potvrdila je Georgieva.

Negativan utjecaj i na hrvatski turizam

Pojava koronavirusa, odnosno crnog labuda, nezgodna je zato što je stopa rasta kineskog gospodarstva i bez njega prošle godine usporila na 6,1 posto, a američkoga na 2,3 posto. Teže je u eurozoni, gdje je gospodarstvo jedva prešlo jedan posto rasta.

Najgore je u Njemačkoj, koja je lani povećala BDP za samo 0,6 posto. Potkraj prošle godine pogoršalo se stanje u Italiji, Francuskoj i Britaniji, u najvećim europskim gospodarstvima. Prema procjenama, gospodarski rast Hrvatske je lani iznosio gotovo tri posto, ali ekonomska aktivnost usporava, dok bi koronavirus – ako se ne suzbije na vrijeme – mogao negativno utjecati i na turizam.