Novo krojenje izbornih jedinica bit će prilika i za ispravljanje brojnih nelogičnosti, od kojih se najčešće spominje VII. izborna jedinica koja se prostire od Jaruna do Jadrana. Jasno je i da će dvije velike priobalne dalmatinske izborne jedinice – IX. i X. morati biti smanjene, te da će se slavonsko baranjske izborne jedinice morati povećati po broju birača
Bude li sve prema najavama sljedeći parlamentarni izbori bit će provedeni s korektnije organiziranim izbornim jedinicama. Ustavni je sud 8. prosinca zaključio da je bilo prekomjernih odstupanja u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama što za posljedicu ima nejednaku težinu biračkog glasa.
Strukturni problem
Ustavni je sud preporučio Sabor da nastavi s dobrom parlamentarnom praksom nemijenjanja izbornog zakonodavstva godinu dana prije izbora, što znači da bi Sabor najkasnije do 11. ožujka 2011. trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama jer je krajnji ustavni rok za redovne izbore 11. ožujka 2012. godine. Koliko je javnosti poznato Ministarstvo uprave radi na izmjenama i dopunama tog Zakona i taj bi posao mogao biti zgotovljen već do sredine siječnja.
Krojenje izbornih jedinica bit će prilika i za novi gerrymandering, odnosno politički pristranu podjelu izbornih jedinica. Gerrymanderingom se opisuje manipulacija kojima se granice izbornih jedinica namjerno iscrtavaju prema političkim interesima određene političke grupacije ne bi li se manipuliralo izbornim rezultatima. Dvije su strategije gerrymanderinga: pakiranje, odnosno koncentriranje što više birača iste političke opredijeljenosti u istu jedinicu, te razbijanja, odnosno rasipanje i miješanje birača istog političkog opredijeljenja u više izbornih jedinica ne bi li se smanjio njihov utjecaj u drugim izbornim jedinicama. Pojam »gerrymandering« nastao je spajanjem prezimena guvernera Massachusettsa Elbridgea Gerryja i riječi »salamander« (daždevnjak). Prvi put upotrijebljen je 26. ožujka 1812.u Boston Gazetteu ne bi li se opisao nepravilan oblik izbornog okruga koji je 1812. prolazio Massachusettsom, a kojega je skrojio Gerry ne bi li smanjio izborne mogućnosti suparnika.
Politolog Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti smatra da je dobro da je to pitanje pokrenuto jer je riječ o zakonitom provođenju izbora. Upozorio je na strukturni problem izbornih jedinica u Hrvatskoj.
– Hrvatska je jedina država u Europi koja ima proporcionalni izborni sustav s više izbornih jedinica, a da se u svakoj izbornoj jedinici bira isti broj zastupnika, kazao je Čular. U drugim zemljama takvog izbornog sustava, primjerice Češkoj ili Austriji, broj zastupnika variraod izborne jedinice do izborne jedinice, sam jedinice često slijede administrativnu podjelu zemlje što kod nas također nije slučaj, a u konačnici iza svakog mandata je podjednak broj glasova. Čular smatra propustom to što Državno izborno povjerenstvo nema ovlast ujednačavanja izbornih jedinica, a to što taj posao radi Ministarstvo uprave može biti problem jer ono nikad ne može biti toliko neovisno tijelo kao DIP.
Ispraviti nelogičnosti
Novo krojenje izbornih jedinica bit će prilika i za ispravljanje brojnih nelogičnosti, od kojih se najčešće spominje VII. izborna jedinica koja se prostire od Jaruna do Jadrana. Jasno je i da će dvije velike priobalne dalmatinske izborne jedinice – IX. i X. morati biti smanjene, te da će se slavonsko baranjske izborne jedinice morati povećati po broju birača.
Grad Zagreb će zbog svoje veličine i dalje biti podijeljen na više izbornih jedinica, a moguće je da će I. izborna jedinica (obuhvaća šire središta Zagreba) biti povećana. Veličina izbornih jedinica ponešto govori i o stanju u popisima birača. Najveća, IX. izborna jedinica, bila je 2000. godine tek šesta po veličini.
U međuvremenu je broj birača u njoj povećan za čak 56.227 ili skoro cijeli Zadar, najveći grad u toj izbornoj jedinici. Prema popisu iz 2001. Zadar ima 72.718 stanovnika, a prema popisu birača s lokalnih izbora 2009.
