Černobil nuklearni Disneyland

U turističkim obilascima dosad zatvorenih zona Černobila, Ukrajina vidi svoj adut ekstremnog turizma

Premda ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič ne zaboravlja podsjetiti da uništeni reaktor u Černobilu i danas predstavlja ozbiljnu prijetnju zemlji i Europi, Ukrajina najveću nuklearnu katastrofu u povijesti pretvara u vrlo unosan turistički business. Naime, u želji da svoju turističku ponudu učine što konkurentnijom, Ukrajina će s prvim danima 2011. godine znatno ublažiti restrikcije koje su dosad važile za sve one koji su željeli posjeti kontaminirani gradić Černobil, kao golemo područje koje je 1986. godine evakuirano.

Iznenađena javnost

Poznato je da su dosad važila vrlo stroga pravila tijekom posjeta – vlasti su dopuštale vrlo ograničen broj turista, i to do 30 kilometara od nuklearne havarije, a odlasci su bili s posebno obučenim turističkim vodičima. Ništa se nije smjelo dirati, posebno ne raslinje, zato što je visoko kontaminirano zahvaljujući podzemnim vodama što ih biljke upijaju.– Odlučili smo razvijati sve grane svoje turističke ponude, pa tako i ekstremni turizam. Da, posjet za javnost dosad zatvorenim zonama Černobila bit će jedan od naših aduta ekstremnog turizma, najavljuju iz tamošnjeg ministarstva turizma.

Mada odlasci u Černobil nisu nova turistička ponuda, javnost je pomalo zatečena spremnošću ukrajinskih vlasti da turistima dopusti ulazak u vrlo opasne gradske zone u kojima razina radijacije premašuje dozvoljenu granicu, pa čak i približavanje uništenoj atomskoj centrali.

Dobar posao

Prema izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju i Svjetske zdravstvene organizacije, 4.000 ljudi je život izgubilo upravo zbog posljedica izlaganja radioaktivnosti, a broj žrtava raste i dalje, što očito Ukrajincima ne predstavlja prepreku da 2011. godine načine dobar turistički posao. Naime, u nadležnom ministarstvu se objašnjava kako je razina zračenja u zonama u kojima će kretanje biti dopušteno, jednako onome za vrijeme dugih avionskih letova, kad su putnici izloženi uglavnom bezopasnoj kozmičkoj radijaciji.

– Broj onih koji žele danas posjetiti Černobil nije, doduše, velik. No, u svijetu je puno onih koji vole pustolovinu, a mi ćemo im to omogućiti. Procjenjujemo da će turističkih razgledavanja Černobila uskoro biti znatno više, dodaju u ministarstvu turizma, a s detaljima svoje nove i opasne turističke ponude, ukrajinske vlasti javnost će podrobnije upoznati 21. prosinca.Kako bilo, očito je da su Ukrajinci nezaustavljivi u želji da Černobil pretvore u nuklearni Disneyland.

Ukrajina će se još dugo nositi s nasljeđem kontaminacije, lošim zdravljem jednog dijela nacije i reaktorom koji će, iako zabetoniran, ostati radioaktivan još stoljećima. Vlasti u Ukrajini i Bjerolusiji procjenjuju da od posljedica radijacije ozbiljne zdravstvene probleme danas trpi oko pet milijuna ljudi. Više od 9.000 kvadratnih kilometara teritorija u obje zemlje još uvijek je zagađeno radijacijom, zbog čega će taj prostor dugo biti nepogodan za ljudski boravak. Pretpostavlja se da će izotopi cezija i stroncija ostat će aktivni i opasni i u idućih 200 godina.

Loš eksperiment

Černobilska nesreća, koja  se dogodila 26. travnja 1986. godine, najteža je nuklearna nesreća u povijesti. U havariji je izravno stradalo 56 osoba. Uzrok eksplozije na četvrtom reaktoru nuklearne elektrane Lenjin bio je loš eksperiment kojem su se mnogi od operatera u elektrani usprotivili, no on je ipak proveden. Naime, u elektrani se ispitivao sustav hlađenja koji je nakon nepune minute ispitivanja zatajio. Došlo je do eksplozije i istjecanja radioaktivnih tvari. Radioaktivnost se ondašnjim SSSR-om brzo proširila, a došla je i do granica zapadnih zemalja. Šveđani su prvi primijetili zračenje.Vlasti u bivšem Sovjetskom Savezu puna su dva dana tajile nesreću, dok je radioaktivnost sve više zahvaćala stanovništvo. Istjecanje radioaktivnih tvari zaustavljeno je tek deseti dan. Mnogi vatrogasci i vojnici koji su sanirali mjesto katastrofe ubrzo su umrli, mnogi su oboljeli od teških bolesti, a broj osoba kojima je Černobil uništio zdravlje ni danas nije poznat niti konačan.

U neposrednoj blizini nuklearke podignut je grad Pripjat, neosocijalistička nakupina zgrada koje su pružale temeljnu sigurnost i udovoljenje osnovnih životnih potreba. Gradić je u kratkom roku postao dom za oko 50-ak tisuća stanovnika, velikim dijelom mladih koji u potrazi za boljim životom, odnosno zaposlenjem, nisu zazirali od preseljenja u nove, udaljene krajeve. Mnogi mladi inženjeri i tehničari  u Pripjat su doselili sa suprugama i djecom. Upravo je za ove potonje i bio izgrađen novi, bogato opremljen lunapark koji je trebao biti otvoren 1. svibnja 1986. Tragedija koja je zabavni park, grad Pripjat i sve njegove stanovnike zavila oblakom radioaktivnog dima, umjesto u mjesto dječje igre i veselja, lunapark u Pripjatu, nikad otvoren, pretvorila je u stravičan spomenik ljudskoj nesreći. Upravo je na ledini na kojoj se nalaze ostaci vrtuljaka i automobila-bubalica radijacija i danas najviša, viša nego bilo gdje drugdje u gradu. Nakon katastrofe, njegovih 50 tisuća stanovnika moralo ga je naprasno napustiti. Sve vrijedno u gradu, unatoč kontaminaciji, lopovi su odnijeli.

Černobil nuklearni Disneyland

Iznenađena javnost

Dobar posao

Loš eksperiment

Lidlova super ponuda