Oštrija imigracijska i azilanstka politika bit će i očekivani ishod za islamiste željne dokaza da su na Zapadu svi isti
Taimour Abdulwahab al-Abdaly, stockholmski terorist-samoubojica, rođen je u Bagdadu, u Iraku, a u Švedsku se doselio 1992. godine. U Veliku Britaniju kao švedski državljanin odlazi na studij 2001. godine, gdje tri godine kasnije na Sveučilištu Luton diplomira sportsku terapiju. Imao je 29 godina, bio oženjen i otac dviju djevojčica, u potrazi za drugom suprugom. U Lutonu na koji je sada proširena švedska istraga, zabilježen je svojedobno njegov sukob s muslimanskom zajednicom, a prema navodima koji se mogu naći na njegovoj internet stranici, al-Abdaly je vjerovao u muslimaski kalifat te planirao da se u dogledno vrijeme preseli u neku od arapskih država.
Osim što je bio poprilično amaterski, ovaj samoubilački napad analitičari procjenjuju da neće kratkoročno imati ni bitnih reperkusija po politički život Švedske. Za razliku od terorističkog napada 2004. godine u Madridu, koji je izveden samo dan prije nacionalnih izbora, ovaj se zbio nekoliko mjeseci nakon što su se švedske političke stranke već izborile za svoje pozicije u nacionalnom parlamentu. Nije nevažno ni to što je Madrid zabilježio 191 žrtvu i 1800 ranjenih, dok je u Stockholmu poginula samo jedna osoba i to terorist. Iako ga terorist navodi kao ključan razloga svoga čina, švedski vojni angažman u Afganistanu za neko vrijeme više neće biti od neke važnosti jer je vlada već najavila početak povlačenja iz Kabula. Dugoročno međutim, Švedska će zbog napada islamista, švedskog državljana, biti pred velikim izazovima. Zakonodavstvo kojim se regulira imigrantska i azilantska politika već je dugo na udaru stranke radikalno desne orjentacije, Švedskih demokrata, koji su na rujanskim izborima polučili izvrstan rezultat. Kako se može pročitati na švedskim portalima, zahvaljujući toj azilantskoj politici danas u Švedskoj živi najmanje oko pola milijuna ljudi. Većina je umjerenih Bošnjaka, no s 20 zastupnika u parlamentu Švedski demokrati će sigurno iskoristiti ovu situaciju da ponovo dignu svoj glas protiv islama i švedske imigrantske politike. Sve bi to dugoročno moglo utjecati na to da švedsko društvo prihvati mnogo skeptičnije poglede prema imigrantima i tako se priključi svojim već prilično desno orijentiranim nordijskim susjedima. Bit će to i željen ishod za islamiste naprosto željne novih dokaza o tome kako se čitav Zapad urotio protiv Islama i njegovih sljedbenika.
