Danas i poštu vozimo čamcima. Kada u okolnim selima neko umre za vrijeme poplave, pokojnike i sve ljude koji idu na pogreb možeš dovesti samo čamcima, kazuje nam Josip Grgurić
KOSINJ Vodeni val što se strusio rijekom Likom prema Kosinjskoj dolini u petak je podigao vodostaj za oko 1,5 m. Mnoge su lokalne ceste nestale pod vodenom stihijom, umjesto automobila tuda su od petka počeli prometovati samo čamci.Mjesto Gornji Kosinj s mnogim okolnim selima tako se našlo u potpunom vodenom okruženju. Župan Ličko-senjski Milan Jurković već je proglasio primjenu izvanrednih mjera zbog poplava. Scene viđene koncem siječnja ove godine ponovo su dio svakodnevice. Iz Gornjeg Kosinja do novinara dolazi čamac u kojemu su Josip Grgurić i Branko Jurković-Cajko. Oni su tek jedna od nekoliko posada koje je ekipirao Stožer za zaštitu i spašavanje Općine Perušić. Neumorno prevoze putnike i robu. Hladno im je jer je temperatura vode što ih okružuje tek koji stupanj iznad ništice. Pitamo kako je, kakvi su problemi…
– Ma uobičajeno, pripovijeda Cajko. Do okolnih sela možemo samo čamcima, a sada je i Gornji Kosinj postao otok. Dojadilo ljudima! Voda raste i opet će mnoge kuće biti poplavljene. Pa ti onda živi!Njegov kompanjon Josip kazuje kako poplava uvijek mijenja životne običaje i redovit ritam.– Danas i poštu vozimo čamcima. Već smo jutros prevezli jednu ženu jer je hitno motala doktoru. Kada u okolnim selima neko umre za vrijeme poplave, pokojnike i sve ljude koji idu na pogreb možeš dovesti samo čamcima, kazuje nam Josip i dodaje kako je voda iz rupa potjerala miševe i zmije.
– Moj je stari ubio poskoka. Istjerala je voda zmije iz skloništa. Zmije sada brzo ugibaju jer im je hladno. Zato su galebovi siti, pokazuje nam sugovornik na jata morskih galebova koji gospodare poplavljenim krajem. Više kao dokaz da se promjena klime na ovim prostorima odavno osjeća. Od kada je sagrađena brana HE Sklope, Kosinjani su uglavnom navikli na poplave. Kosinjani su jedini Ličani koji ne siju ozime kulture. Nema sjetvi niti sadnje poljoprivrednih kultura do 1. svibnja jer sve odnese voda.Čak im niti HEP neće platiti odštetu ako prije tog datuma bilo što posiju ili posade. Prije negoli je 60-ih godina prošloga stoljeća izgrađena brana, a na dnu Kosinjske doline tunel što vodu provodi do Brloškog jezera i odatle do HE Senj, vode rijeke Like znale su poplavljivati ovo plodno i široko polje. Tada su snjegovi bili veći i dulje su trajali. Nije se događalo kao danas da padnu, odmah se otope, a voda iz rijeka i potoka sva rukne koritom Like do Kosinja. Stari su ponori bili uvijek u »igri«, čišći negoli danas. Poplava je bilo manje i bez tunela rađenih ljudskom rukom.
