Interesa za produženje roka zakona do kraja 2012. godine još ima, ali lokalna samouprava ističe kako mnogi investitori nisu uspjeli iskoristiti pogodnosti Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja.
Prema očekivanjima, Sabor je nedavno prihvatio odluku Vlade Republike Hrvatske o produženju »roka trajanja« Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja do 31. prosinca 2012. godine. Podsjećamo, ovaj zakon omogućuje da se za građevine – za koje bi se inače tražila prvo lokacijska dozvola, pa onda potvrda glavnog projekta te provedba upravnog i inspekcijskog nadzora – po skraćenoj proceduri u samo 45 dana izdaje tek jedan dokument, odnosno rješenje o gradnji. Uglavnom se zakon može primjeniti na infrastrukturne objekte i građevine iznad 400 četvornih metara brutto razvijene površine, a bilo je predviđeno da traje samo do konca ove godine, jer se očito računalo da će recesija u građevini (i šire) do sada već polako jenjavati, što je bilo zaista optimistično.– Analiza rezultata prve godine primjene Zakona jasno ukazuje na ispunjavanje osnovne svrhe donošenja Zakona. U tom smislu ovaj Zakon pozitivno djeluje na ubrzanje protoka kapitala, to jest poticanje posustalih izravnih ulaganja u području gradnje pa će se donošenjem predloženog Zakona ovakvo pozitivno djelovanje produžiti, službeno je pojašnjenje iz prijedloga zakona. Iako se baš i nije dogodilo da je u proteklih godinu dana Hrvatsku zahvatio novi val gradnje, država je odlučila produžiti ovu poticajnu, zakonsku mjeru, jer je uočila da je ipak došlo do nekih pomaka. Naime, kako je zakon donio niz vrlo rigoroznih mjera protiv službenika koji izdaju dozvole u slučaju nepoštivanja rokova, najveći broj predmeta riješen je u egzaktno 45 dana ili čak kraće (točnije 54,3 posto na državnoj razini).
Kratki rokovi
– Osobno sam mišljenja da je ovaj zakon prilično dobar i da bi ga trebalo trajno zadržati. Kako se ovdje na određen način preskače klasična procedura ishodovanja lokacijske dozvole, projektant je bio dužan svakom institucionalnom tijelu (poput Hrvatskih voda, Konzervatorskog odjela, HEP-a i slično), a koje izdaje posebne uvjete, zasebno slati zahtjeve i oni su bili dužni odgovoriti u roku od sedam dana što se zaista poštivalo. Naime, zakon je u protivnom propisao penale i egzaktno uveo tu odgovornost referenata da se maksimalno pridržavaju zadanih rokova, praktično se uvjerio arhitekt riječkog studia Projectura Siniša Glušica. No, rokovi predaje traženih dokumenata nisu samo striktni i kratki za službenike odjela za izdavanje dozvola, nego i za projektante (koji bez stupnja provjere lokacijskih uvjeta dobivaju veću odgovornost pri izradi glavnog projekta), ali i za investitore, koji moraju predati eventualne nedostatne »papire« u samo sedam dana, platiti komunalne i vodne doprinose u roku i tome slično. Za mnoge je olakotna okolnost pored ubrzanja administracije bila i činjenica da za izdavanje ovakve dozvole »u 45 dana« nije uvjet bio izrada plana nižeg reda za neko područje (što je česta kočnica za pojedine zone gradnje), nego su se lokacijski uvjeti izvlačili iz općenitijih planova, iako je svejedno bilo nužno da građevna čestica bude uređena, odnosno da ima sve infrastrukturne priključke i adekvatan pristup.No, iako je za neke novi zakon donio traženo ubrzanje, mnogi ga nisu uspjeli iskoristiti. Naime, zakon se može primjeniti samo u onim slučajevima u kojima su svi vlasnički »papiri« čisti i riješeni, a takvih slučajeva u Hrvatskoj više nema nego što ima. To uostalom dokazuju i podaci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, prema kojem je od početka primjene zakona pa do 31. kolovoza ove godine bilo u radu 766 aktivnih zahtjeva, no 115 zahtjeva je bilo odbijeno, gdje je u 47,8 posto slučajeva razlog bio – nepostojanje dokaza investitora da ima pravo graditi. U prijevodu, neriješeni vlasnički »papiri«, čemu kumuje i višemjesečno čekanje na zatražene dokumente u gruntovnicama i katastarskim uredima diljem zemlje.
Investitori odustaju
– Neriješena imovinsko-pravna dokumentacija osnovni je razlog zbog čega su pojedini investitori i sami odustajali od primjene zakona te su se odlučili na izdavanje dozvola prema klasičnoj proceduri, potvrđuje i pročelnica Odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje Grada Rijeke Ljiljana Buljan. Tako je do konca kolovoza bilo na državnoj razini izdano 427 rješenja za građenje, što samo 55,7 posto od ukupnog broja predanih zahtjeva (kojih je bilo 811). Na području Grada Rijeke dosad je odobreno samo četiri zahtjeva po primjeni Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, a u postupku je još samo jedan. Dva su zahtjeva u Rijeci bila odbijena zbog toga što nepotpuna dokumentacija nije kompletirana u zadanom roku, dva su postupka obustavljena zbog odustajanja investitora i jedan je bio odbačen jer se radilo o građevini manjoj od 400 četvornih metara površine.– Analizom rezultata primjene Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja u prvoj godini njegove primjene na području Primorsko goranske županije može se zaključiti da je vrlo mali broj investitora pokazao interes i odlučio se za opciju izdavanja rješenja za građenje, jer ju prate određene poteškoće, potvrđuje pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša dr.sc. Koraljka Vahtar-Jurković, ističući prije svega neriješene imovinsko-pravne odnose, zatim adekvatnu pripremu glavnog projekta (u skladu sa zakonima i lokacijskim uvjetima), čiji je sastavni dio i dinamika prikupljanja posebnih uvjeta građenja, ali i (ne)spremnost investitora da na vrijeme podmire troškove doprinosa.
Najviše zahtjeva u Opatiji i Crikvenici
U cijeloj Primorsko-goranskoj županiji zaprimljeno je ukupno 53 zahtjeva za izdavanje rješenja za građenje, što je zanemariv broj u odnosu na prosječno 24.000 predmeta u radu godišnje. Najviše zainteresiranih bilo je u Opatiji (16) i Crikvenici (16), zatim u sjedištu Odjela u Rijeci gdje je podneseno devet zahtjeva, u Delnicama pet, Malom Lošinju šest, Rabu tek jedan, dok u Krku nije podnesen niti jedan zahtjev. Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva 10 investitora je odustalo, tako da su ostala 43 aktivna zahtjeva, a izdano je 17 rješenja za građenje. Odbijeno je i odbačeno 26 zahtjeva (što je 60 posto), najviše zbog činjenice da investitor nije raspolagao dokazom da ima pravo graditi, a bilo je dosta i slučajeva neusklađenost glavnog projekta s prostorno planskom dokumentacijom.
