ZAGREB Najvažniji dio hrvatskog gospodarstva, 63 tvrtke od posebnog državnog interesa, na uloženih sto kuna u prosjeku uprihoduju dvije kune. Iako zarada nije velika značilo bi to da se na svakih sto milijuna kuna uloženih u tim poduzećima uspije ostvariti prihod od 102 milijuna kuna, odnosno da je on za dva milijuna kuna veći od troškova. Statistika je to koju nudi izvješće o poslovanju za državu najvažnijih kompanija u 2010. godini što ga je nedavno objavilo Ministarstvo financija iz kojeg je vidljivo i da su tvrtke postale ekonomičnije nego što su to bile u 2009. godini, kada se u prosjeku moralo potrošiti više nego što bi se zaradilo, odnosno kad je trošak od sto milijuna kuna stvarao prihod od 90 milijuna kuna. 

 

 Iskrivljeni prosjek

Kad se tako postave stvari, čini se da su 63 kompanije od posebnog značaja za državu u godinu dana napredovale, no stvar je u tome da prosjek »skriva« činjenicu da su tvrtke poput Ine, Janafa ili HEP-a doista poslovale bolje u 2010. godini, a da poduzeća u stopostotnom vlasništvu države, koja su u 2009. godini bila u problemima i dalje ne uspijevaju svojim poslovanjem vratiti potrošeni novac, odnosno biti na nuli. 

    Takvo je postignuće za čak 30 od 63 tvrtke još uvijek nedostižan cilj. Dok je, primjerice, HEP na sto kuna troška stvarao 116 kuna prihoda, Ina 110, Plinacro 133 kune, a Janaf 140 kuna, brodogradilišta, Željeznica, Croatia Airlines, Borovo ili Zračna luka Rijeka svojim poslovanjem nisu uspijevali pokriti ni troškove koje su stvarali. 

    Tako je Kraljevica u 2010. godini trošila 100 kuna da bi uprihodovala 49 kuna, što znači da su na uloženih sto milijuna kuna gubili 51 milijun kuna. Po tom pitanju stanje se u Kraljevici pogoršalo jer je godinu dana ranije na sto milijuna kuna taj škver gubio 32 milijuna. U »3. maju«, koji još uvijek ne može računati na »pozitivnu nulu«, stanje je nešto drukčije. U 2010. godini na uloženih sto kuna u tom su brodogradilištu stvarali prihod od 82 kune, što je bolje nego u 2009. godini kad je na sto kuna riječki škver ostvarivao prihod od 66 kuna.   

Milijarda u dividendu

Iako su 63 kompanije uspjele povećati ukupnu dobit, opet zahvaljujući velikom rastu dobiti u Ini i HEP-u, u 2010. godini gotovo su sve smanjile investicije i to od deset do čak 80 posto, pa su ukupne investicije bile 9,5 milijardi kuna. Godinu dana ranije samo su četiri tvrtke Ina, HEP, HAC i HC investirale 9,87 milijardi kuna, odnosno 370 milijuna kuna više nego sve 63 tvrtke od posebnog državnog interesa u 2010. godini. 

    Ta četiri najveća investitora u 2010. godini znatno su smanjila svoja ulaganja i njihove su investicije bile tri milijarde kuna manje nego godinu dana ranije. Samo je Ina smanjila svoje investicije za 1,5 milijarda kuna. 

    No, zato su od ostvarene dobiti u 38 poduzeća od ukupno 4,3 milijarde kuna koristi imali njihovi dioničari. U ovoj godini skupštine su donijele odluku da se gotovo četvrtina te dobiti, odnosno oko milijardu kuna raspodijeli u dividendu. Opet je najveći dio kolača, oko 700 milijuna kuna pripao državi. Vlada je naredila svojim kompanijama da moraju isplatiti barem 50 posto dobiti, pa je tako samo od HEP-a dobila 500 milijuna kuna te oko 200 milijuna kuna od Ine.