ZAGREB Kukuriku koalicija bez većih se problema dogovorila oko podjele ministarskih mjesta, ali potraga za budućim zamjenicima ili pomoćnicima ministara te direktorima u najvažnijim državnim kompanijama i ravnateljima uprava bit će nešto teža. U svakoj stranci koalicije, naravno, postoje ljudi koji bi željeli zauzeti bilo koju od tih pozicija, ali pokušaj da se ta mjesta popune stručnim kadrovima nešto je teže realizirati i to prvenstveno zbog novca, odnosno plaće koja ta mjesta donose. 

   Milanović u potrazi

Zoran je primjer potraga za prvim čovjekom Croatia osiguranja, tvrtke koja je tržišni lider u Hravtskoj, ali je odlukama Vlade plaća njezinih članova uprave, pa tako i predsjednika, srezana na najviše 17 tisuća kuna. To se pokazalo kao nepremostiva prepreka u razgovorima s nekoliko stručnjaka iz područja financija, koji nisu bili spremni odustati od višestruko veće plaće kako bi vodili Croatia osiguranje. U tim je razgovorima, kako doznajemo u SDP-u, sudjelovao i budući premijer Zoran Milanović ali je i on, kako zasad stvari stoje, morao prihvatiti činjenicu da mjesto koje nudi nije privlačno jer nije dovoljno plaćeno. 

    Od nekoliko izvora iz Kukuriku kolicije doznali smo da je na istoj stvari pala i šira potraga za novim predsjednikom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Zasad se u javnosti spekulira s imenom HNS-ovca Dragana Kovačevića, a on sam svojim medijskim istupima podgrijave te spekulacije, ali budući je predsjednik Vlade, tvrde naši izvori, na to mjesto htio dovesti nekoga manje politički eksponiranog i čovjeka koji dolazi iz financijskog svijeta, top stručnjaka u tom području. Međutim, nepremostivi zid opet bi mogla biti plaća, pa bi na kraju i mjesto u Hanfi mogao dobiti neki političar iz drugog ešalona, iako su u SDP-u i dalje odlučni da na čelo te »nevjerojatno važne neovisne institucije« dovedu priznatog stručnjaka. 

   Nepopularni potezi

Teško će biti, tvrde naši izvori iz SDP-a, imenovati i čelne ljude u javnim poduzećima, pa tako posebice ističu primjer Hrvatskih željeznica. 

    – Ta kompanija jedva živi uz gotovo 1,6 milijardi kuna državnih subvencija, ima 12 tisuća zaposlenih, i vjerojatno značajan višak radnika. Tko bi se uhvatio u koštac s time problemima za 17 tisuća kuna, ako može imati dvostruko veću plaću na nekom manje stresnom mjestu u banci, investicijskom ili mirovinskom fondu, žali se naš sugovornik iz najveće parlamentrane stranke. 

    Sa sličnim problemima suočavaju se i budući ministri u potrazi za prvim suradnicima. Plaća je još manja nego u upravama javnih poduzeća, odgovornost u pojedinim slučajevima kad je primjerice u pitanju gospodarstvo ili financije još i veća. Ministre u tim resorima u sljedećih pola godine očekuju nepopularni potezi, koje će morati braniti i njihovi prvi suradnici čime će na sebe navući nezadovoljstvo javnosti, pa su rijetki spremni pristati na to uz manju plaću. Problem se, napominju naši izvori, nikako ne može riješiti povećanjem plaća, jer bi to bilo izazivanje javnosti u trenutku kad se najavljuju bolni rezovi.