Tečaj eura prošloga je tjedna na valutnim tržištima znatno oscilirao jer su ulagači nervozno reagirali na svaku vijest uoči summita Europske unije na kojemu se odlučivalo o sudbini eurozone i odluke Europske središnje banke o labavljenju monetarne politike. Tečaj eura prema američkoj valuti ostao je na tjednoj razini gotovo nepromijenjen, na 1,3386 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu oslabio 0,7 posto, na 103,65 jena. I američka je valuta oslabila prema japanskoj, pa joj je cijena pala za 0,4 posto, na 77,63 jena.
U vrlo nervoznom trgovanju cijena eura oscilirala je prošloga tjedna između 1,3289 dolara, najniže razine u tjedan dana, i 1,3440 dolara, ovisno o vijestima iz Europe o pregovorima uoči summita EU-a. Veći pritisak na euro uslijedio je u četvrtak, nakon što je Europska središnja banka poručila da ne kani povećati program kupnje obveznica prezaduženih članica eurozone. Predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao je kako kupovina državnih obveznica ne može trajati unedogled. »To je krupna stvar, budući da se puno ulagača oslanjalo na ECB, a banka je u stvari tržištima iznenada izmaknula tlo pod nogama. Prisutan je određen šok jer je ranije ECB sugerirao da će banka, ako čelnici EU-a srede stvari, intenzivirati kupovine obveznica i pružiti potporu. Predsjednik ECB-a Draghi sada sugerira da je iznenađen takvim tumačenjem i da nije signalizirao velike kupovine obveznica«, kazao je Brian Dolan, strateg u Forex.comu.
Slabljenje eura bila je i posljedica gubitka njegove prednosti u odnosu na američku i druge valute s niskim kamatnim stopama, nakon što je ECB snizila ključnu kamatu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 1 posto.
Ipak, u petak je euro ojačao, a podršku su mu pružili planovi kineske središnje banke o uspostavi 300 milijardi dolara vrijednog fonda za upravljanje investicijama u SAD-u i Europi. Prema Reutersovim izvorima, riječ je o planovima koje je Kina osmislila prije nego što je započela dužnička kriza u eurozoni, a cilj im je poboljšati prinose na kineske devizne rezerve.
Na sporazum čelnika EU-a o strožoj provedbi proračunskih pravila u eurozoni euro nije znatnije reagirao jer to nije promijenilo stajališta ulagača da neće biti brzog rješenja za dužničku krizu eurozone. Iako je postignut određen napredak na putu pronalaska rješenja za dužničku krizu, analitičari smatraju da nije vjerojatno da su čelnici EU-a učinili dovoljno da bi uvjerili ECB da značajno poveća iznose za kupnju obveznica jako zaduženih zemalja kako bi se stabilizirala njihova tržišta obveznica.
Prema izvorima iz ECB-a, središnja banka odredila je tjedni gornji limit za kupovine obveznica u iznosu od 20 milijardi eura i za sada ne razmatra veće akcije.
»Ishod summita, zajedno s tiskovnom konferencijom ECB-a, povećava vjerojatnost da S&P neće provesti svoju prijetnju o smanjenju rejtinga zemalja članica EU-a u nadolazećim danima«, kazao je Adam Cole, globalni čelnik valutne strategije u RBC Capital Marketsu.
S&P je u ponedjeljak stavio na razmatranje dugoročne rejtinge za 15 od 17 članica eurozone radi mogućeg sniženja, što obično znači da bi mogli biti sniženi u roku od najviše tri mjeseca.
»Tržište želi brzo rješenje, što nije moguće. No, države smanjuju svoje deficite, što je negativno za rast u srednjem roku, i taj će proces potrajati«, kazao je Marcus Hettinger, analitičar u Credit Suisseu.
