BEOGRAD Hoće li se Srbija, čije vlasti nastoje »sjediti na dvije stolice«, ponovo naći u izolaciji sličnoj devedesetim godinama? To joj se  može lako dogoditi zahvaljujući nedefiniranoj politici »(n)i Europa (n)i Kosovo« koju uporno vodi službeni Beograd ocjenjujući svaki alternativni prijedlog kapitulacijom i izdajom.

Podsjetimo, prije desetak dana u Srbiji je objavljena Deklaracija »Preokret – Srbiju u Europu, Europu u Srbiju« kojom se traži korjeniti zaokret politike prema Kosovu i priznavanje realnosti da Srbija od 1999. godine nema suverenitet na tom dijelu teritorija.

Deklaraciju je sačinila Libelarno demokratska partija, a pridružile su joj se Srpski pokret obnove, Socijaldemokratska unija te podržale nevladine udruge i brojne javne ličnosti.

Povratak u devedesete

Poziv da potpiše ovaj akt hitro je odbio srbijanski predsjednik Boris Tadić uz obrazloženje da neće odustati od nacionalnih interesa.

Potom su nastavljene žestoke polemike na temu Kosova pa je šef srpske diplomacije Vuk Jeremić ocijenio da u međunarodnoj zajednici vlada nervoza što kosovska nezavisnost ne može biti zaokružena bez suglasnosti Beograda, zbog čega jačaju pritisci da promijeni svoju politiku. 

S druge strane, lider SPO Vuk Drašković smatra da će Srbija biti vraćena u 1999. godinu ukoliko u prosincu ne dobije kandidaturu za članstvo u EU. 

»Malo je vremena da vlast koja vuče sa sobom Srbiju u izolaciju na način devedesetih preokrene politiku srljanja u katastrofu«, rekao je za novosadski Dnevnik predsjednik SDU Žarko Korać.

Dok se političari verbalno prepucavaju, građani Srbije prema Kosovu i Europi imaju proturječan odnos između želje da Kosovo bude u sastavu Srbije i stvarnosti da je to postalo nemoguće.

Prema najnovijim istraživanjima časopisa Nova srpska politička misao, ulazak Srbije u Europsku uniju podržava nešto manje od polovine građana Srbije, a čak tri četvrtine ne bi prihvatilo uvjet da se u zamjenu za kandidaturu za EU prekine podrška Srbima sa sjevera Kosova.

U ovoj anketi  47,4 posto građana izjasnilo se da podržava ulazak zemlje u EU, dok se tome protivi 37,5 posto ispitanika.

Na upit treba li prihvatiti eventualni uvjet EU da se u razmjenu za kandidaturu prekine podrška Srbima sa sjevera Kosova – 75,5 posto odgovorilo je negativno, a 9,2 posto potvrdno.

Međutim, podjela Kosova, po kojoj bi Srbiji pripao sjever pokrajine i najvažniji manastiri, bila bi prihvatljiva za 52,9 posto ispitanika, a neprihvatljiva za 33,2 posto ispitanih.

Pada podrška za EU

Autonomija sjevera Kosova, uz prešutno prihvaćanje kosovske neovisnosti, ali bez formalnog priznavanja, bila bi prihvatljiva za 22, 2 posto, a neprihvatljiva za 57,2 posto. Također, Europsku uniju kao skup država prijateljskom smatra 27,7 posto ispitanih, a neprijateljskom čak 42,1 posto.

Podrška građana ulasku Srbije u EU dostigla je najnižu razinu od 2000. godine. 

Za ulazak u europsku obitelj u prosincu 2003. izjasnilo se čak 72  posto anketiranih, dok je prema podacima Kancelarija za europske integracija u lipnju ove godine taj postotak iznosio – 53.

Konfuziju stanovništva  u Srbiji, u vezi s kosovskim pitanjem i približavanju Europi nesumnjivo produbljuju nejasne poruke političara. Ilustriraju to i riječi iz dva politička tabora.

Vuk Drašković: »Nije mudro čuvati ono što nemate da biste izgubili Europu koju možete imati«. Boris Tadić (prije nekoliko dana): »Lako je baviti se Kosovom kada nema odluka.

Teško je izaći pred građane i reći – to je moj stav, jer svima je jasno da ne možemo dobiti sve i da ćemo više izgubiti nego što ćemo dobiti«. Pa,  tko razumije – shvatit će.