Malo slatko zadovoljstvo saborskih stolica

Preokret na političkoj sceni: sitne stranke odlučivat će o Hrvatskoj

Tihana Tomičić

Borba između SDP-a i HDZ-a na predstojećim izborima mogla bi se pretvoriti u bitke s lokalnim šerifima ili onima koji to tek žele postati 



Sudeći prema anketi što je početkom ovoga mjeseca provedena u riječko-istarskoj 8. izbornoj jedinici, na političkoj sceni Hrvatske na ovim izborima može se očekivati preokret: mali igrači mogli bi nakon izbora odlučivati o sudbini Hrvatske, jer će upravo o njihovom broju ruku u Saboru moguće ovisiti sastav iduće vlade. Naravno, ukoliko Kukuriku koalicija ne odnese apsolutnu pobjedu, a to je u hrvatskim prilikama još nesigurna opklada. 


    U spomenutoj anketi, naime, čak i u utvrdi SDP-a i IDS-a u Rijeci i Istri, osim Kukuriku saveza i HDZ-a, koji dotiče svoje dno dna, prolaze dva nova »mala igrača« – Lesarovi Laburisti, kao i kombinacija PGS-Ljubo Jurčić, a za petama im je Ladonja Plinija Cuccurina. Fenomen je jasan: HDZ će na ovim izborima proći vjerojatno lošije nego ikad (i zagrebačka anketa za 1. jedinicu daje im mizernih 11 posto), ali istodobno i na lijevom polu ima razočaranih koji svoju podršku više neće davati nedovoljno odlučnom SDP-u, te će »mali igrači« dobro proći i ako dolaze slijeva, kao i zdesna. Tako bi se borba između SDP-a i HDZ-a na ovim izborima, ipak pomalo neočekivano, mogla preseliti na potpuno novi teren – bitke s lokalnim šerifima, ili onima koji to tek žele postati. 


    Neke respektabilne i etablirane stranke, poput HSLS-a, HSS-a ili HSP-a, također bi mogle biti gubitnici u odnosu na nova, ili pak neka stara imena poput Milana Bandića, koja se na ovim izborima pojavljuju. Po nekim procjenama, kad se sve zbroji, mali igrači mogli bi od 150 saborskih mandata imati čak i petnaestak mandata, i činiti itekako važnu, mada apsolutno ne i homogenu već dapače vrlo nestabilnu, novu snagu u parlamentu. Kad se tome pribroje i glasovi stranaka nacionalnih manjina, ili njihovih pojedinačnih predstavnika, jasno je da će novi saziv Sabora biti potpuno novo iskustvo za Hrvatsku.   


HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA, DRAGUTIN LESAR: BORAC PROTIV PODIVLJALOG KAPITALIZMA




    Čak i u 8. jedinici gdje praktički nema svoju stranačku organizaciju, bivši HNS-ovac i bivši sindikalac Dragutin Lesar, dobiva jedan mandat. Sve ankete pokazuju da dio birača ljevice, razočaran u SDP, spas traži u Lesaru, mada se ne zna kome je ovaj »disident« s ljevice omrznutiji – SDP-ovcima ili HNS-ovcima, čiji je član nekada bio, a s kojima će nakon izbora sigurno morati surađivati. 


    Lesar je siguran da će u Saboru osvojiti barem tri mjesta, dovoljno za saborski klub, a svoj program bazira isključivo na vrijednostima rada, zaštiti radnika, jačanju državne ekonomije, gospodarstva i energetike, dok se tipičnih političkih pitanja uopće ne dotiče. Laburisti kažu da će u Hrvatskoj biti još gore, unatoč mogućoj promjeni vlasti, ako se »se čvrsto ne stane na rep pomahnitalom liberalnom kapitalizmu i džungli koju on stvara«. Lesar postojeći sustav naziva modernim ropstvom. Tvrdi da nudi alternativu, što »često znači ostati sam«, no ipak ne isključuje postizbornu koaliciju s Kukuriku koalicijom. No, ako do poziva dođe, Lesar kaže da će postaviti svoje uvjete, koji su sažeti i u njegovom izbornom Planu A, a uključuju reindustrijalizaciju, uvođenje poreza na financijske transakcije, jačanje Hrvatske poštanske banke te vraćanje povjerenja u domaću valutu… Uvjet je i desetgodišnja razvojna strategija. 


Lesar tvrdi da s HDZ-om nakon izbora neće surađivati »ni u ludilu«, stoga je njegovim potencijalnim biračima potpuno jasna njegova politička pozicija.   


NEZAVISNA LISTA STIJENA – MILAN BANDIĆ: POPULIZMOM PROTIV ELITA 


    Iako je na predsjedničkim izborima 2010. u drugom krugu očekivano izgubio od Ive Josipovića, zagrebački gradonačelnik i dalje živi u uvjerenju da može kapitalizirati tada osvojenih 800.000 glasova. Ne razumijevajući da su predsjednički izbori, na kojima je HDZ bio potučen te je Bandić praktički bio kandidat desnice, nešto drugo od parlamentarnih, ovaj bivši SDP-ovac ne odustaje, i ide i na izbore za Sabor. Za njega je to vjerojatno spas od funkcije gradonačelnika na kojoj, nakon izlaska iz SDP-a, više nije jasno koga zastupa, te je velika vjerojatnost da više nikada neće voditi Grad Zagreb, no ne treba podcijeniti ni činjenicu da je Bandić ipak i dalje popularan u nekim ruralnim dijelovima Zagreba. 


    Bandić na izbore sa svojom listom izlazi u svim jedinicama koje obuhvaćaju Zagreb, a takvih je četiri, a možda i na listi za dijasporu (gdje je na predsjedničkim izborima osvojio 94 posto), te prema anketama može računati na ulaz, pa i dva ili tri mandata. 


    Bandić se na ovim izborima bori, kako kaže, protiv postojeće političke elite, što god to značilo. Tvrdi da elite ne rješavaju probleme, već i prije izbora dijele fotelje, a on je čovjek koji je u 20-godišnjem političkom djelovanju pokazao da zna raditi i služiti građanima. U prilog tome navodi kako je tri puta izabran za saborskog zastupnika, četiri puta za zagrebačkog gradonačelnika, dok je kao nezavisni kandidat na posljednjim predsjedničkim izborima iza sebe ostavio sve relevantne stranke osim SDP-a. Iako desničarski populist, Bandić tvrdi da je »čovjek koji zna zasukati rukave i stati u glib, te se staviti na čelo kolone rada i radnika, nezaposlenih, žena, umirovljenika i mladih«.   


HRVATSKA GRAĐANSKA STRANKA – ŽELJKO KERUM: SUDAR URBANOG I RURALNOG 


    Legendarni splitski gradonačelnik Željko Kerum, od kojega se splitskim intelektualcima ledi krv u žilama, sa svojom Hrvatskom građanskom strankom ipak na izbore izlazi sam, a računa na barem tri mandata, i to kandidaturom u dvjema dalmatinskim jedinicama, 9. i 10. Iako mu je HSS-ov »pobratim« po stilu i lokalnoj moći, Stipe Gabrić Jambo ponudio koaliciju i prvo mjesto na listi obje jedinice na jugu Hrvatske, Kerum ga je na kraju odbio, jer što će njemu itko, objasnio je kad on jednako na izborima može proći i – sam, što je vjerojatno i istina. »Mi smo osnovali svoju stranku, HGS, i mislimo da nam je pametnije da se sami testiramo na izborima. Mislimo da težimo dovoljno da u 9. jedinici osvojimo jedan, a u desetoj barem dva mandata«, kaže Kerum. 


    Iako u zadnje vrijeme izjavljuje da mu se politika zgadila jer ga mediji nemilice ribaju, Kerum ipak i na ove izbore ide, jer se nada da i u srazu sa velikim SDP-om i HDZ-om može ponoviti uspjeh iz 2009. godine. Naravno, ne u istom omjeru jer ovo nisu lokalni nego parlamentarni izbori, ali doista ne treba se smetnuti sa uma da Kerum i njegova ekipa u Splitu drže i Gradsko vijeće i funkciju gradonačelnika, a ni u Županiji nisu prošli loše u sudaru urbanog i ruralnog koji je pogodio Split.   


LADONJA – PLINIO CUCCURIN: PREKO SABORA DO MJESTA ŽUPANA 


    Novi istarski fenomen je Ladonja – udruga građana, a sada i stranka koju vodi moćni suvlasnik »Adrisa« Plinio Cuccurin, a čija je želja ući u Sabor i postati nacionalni politički faktor, kako bi se kasnije još jednom okušao u borbi za mjesto župana u Istarskoj županiji. Podsjećanja radi, Cuccurin je kao potpuno novi igrač na lokalnim izborima u Istri prije dvije i pol godine IDS-ovog neprikosnovenog Ivana Jakovčića natjerao u drugi krug, i danas mu većina anketa predviđa prolaz u Sabor u 8. jedinici, ali ne i sve, jer je po nekim zasad ipak tek na tri posto. 


    Cuccurin se uzdaje u podatak s Ladonjinih predizbora, na kojima je kandidate za Sabor na preliminarnom glasanju biralo gotovo 30.000 građana, uključivši se u njegov model participativne demokracije, a što je dovoljno čak i za dva mandata. »Svatko od tih 30.000 građana uradio je nešto konkretno: došao na biračko mjesto, odgovorio na telefon, glasovao putem interneta. Taj broj nam daje optimizam, da će se glas Ladonje čuti u hrvatskom Saboru«, kaže Cuccurin. 


    Tvrdi da se obraća realnim ljudima, koji žive od svog rada, koji su nezadovoljni 20-godišnjom nepromijenjenom vlašću, i koji su sami spremni aktivno mijenjati stvari. Jer, svojim svakidašnjim rezultatima to dokazuju. Cuccurin tvrdi da se Ladonja u Saboru neće priklanjati nikome: »Ladonja donosi glas razumnog nacionalnog zajedništva za ključna pitanja oko kojih bi se hrvatski građani morali složiti: kako da vratimo javni dug, kako da nam država ne bude preskupa i kako da provedemo ključne reforme. Zato se nećemo priklanjati nikome, već ćemo inzistirati na projektnom zajedništvu oko tih ključnih pitanja. Uvijek će glas Ladonje biti glas razuma za konkretno rješenje«, tvrdi novi lider iz Bala.   


HRVATSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA – LJUBO JURČIĆ (PLUS PGS): MESIJA EKONOMSKE POLITIKE 


    Bivši SDP-ov ekonomski strateg, a potom i HDZ-ov »vanjski suradnik« u NO Podravke, bivši ministar gospodarstva, i praktični populist prof. dr. Ljubo Jurčić nije izdržao da se ne kandidira i na ovim izborima, a suradnici su mu Blok umirovljenici zajedno (kojega doduše prati afera s regitracijom naziva stranke, koji se duplira s još jednim blokom) i niz nezavisnih lista, ili manjih stranaka poput PGS-a u 8. jedinici. Jurčić se kandidira u svih 11 jedinica, a ankete mu u Rijeci i Istri, primjerice, daju prolaz bez problema, što se naravno može zahvaliti i PGS-u kao partneru koji uvijek drži određenu konstantu u broju birača.    

Jurčić zapravo nastavlja mesijanski promovirati uvijek isti svoj ekonomski program, koji nije ideologiziran. »Ovo nije ideološka koalicija, već savez za rad, budući da 95 posto posla u politici Hrvatske i nije ideološki nego praktičan posao«, kaže Jurčić. 


    Povećanje broja radnih mjesta i rast domaće proizvodnje glavni je cilj koalicije, stoga su industrijska i regionalna politika prve po važnosti, a tek onda dolaze fiskalna i monetarna politika. »Ideologija nastaje na raspodjeli sredstava, a naš cilj je – stvaranje dohotka, stoga smo potpuno neopterećeni političkim podjelama«, objašnjava Ljubo Jurčić. Cilj saveza su, u skladu s time, i rastuće, stabilne i redovite mirovine, kao i ravnomjerni razvoj Hrvatske.   


HRVATSKI DEMOKRATSKI SAVEZ SLAVONIJE I BARANJE:  GLAVAŠ ZABORAVLJEN, REGIONALIZAM JAČA 


    U cijeloj jednoj četvrtini Hrvatske, gospodarski poharanoj Slavoniji i Baranji, HDSSB je postao više nego relevantna politička regionalna stranka. Inat zapuštene i siromašne Slavonije u odnosu na bogati i bahati Zagreb rodio je stranku koja bi po anketama mogla doseći čak i do 20 posto u 4. i 5. jedinici, stoga se slobodno može ocijeniti da je HDSSB sve manje stranka osuđenog Branimira Glavaša, a sve više regionalna opcija Slavonaca – uostalom i potencijalni postizborni partner SDP-a. 


    HDSSB danas u Saboru ima čak četiri zastupnika, vrlo aktivna i glasna, naročito u kritici HDZ-a, a s obzirom na to da zajedno sa SDP-om i ostalim strankama Kukuriku saveza trenutno bojkotiraju rad Sabora, jasno je da je HDSSB postao specifični politički fenomen. HDSSB na izbore ide samostalno, jer kako tvrde, njihov cilj nisu ministarska mjesta, nego Sabor. Uvjereni su da će ovoga puta osvojiti još veći broj mandata, ujedno i kritikom SDP-a kao stranke čiji lider Zoran Milanović »nema dovoljno snage i odlučnosti prekinuti agoniju HDZ-ove vlasti, i uz to ima narcisoidne nastupe«, ali i HDZ-a koji je Hrvatsku odveo u bankrot.