Prigovori iz Bruxellesa

Kritike iz EU: Zakon o ništetnosti štetan, oporavak traljav

Irena Frlan Gašparović

Mjere koje su poduzete u okviru Programa gospodarskog oporavka nisu odlučujuće doprinijele poboljšanju potencijala rasta i međunarodne konkurentnosti, drži Komisija



ZAGREB Europska komisija dala je jučer pozitivno mišljenje o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Ipak, u izvješću o napretku još uvijek ima prigovora na stanje u zemlji.


– Hrvatska je završila pregovore što je posljedica njezine uspješne transformacije. To je sada znatno drugačija zemlja od one koja je predala molbu za članstvo. Zato je Komisijino mišljenje pozitivno, kazao je povjerenik EK za proširenje Štefan Füle na konferenciji za novinare u Bruxellesu.


U izvješću o Hrvatskoj Komisija je ponovno kritizirala nacrt zakona o ništetnosti pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije. »Nacrt zakona, koji je predložila vlada u rujnu 2011., ako ga prihvati parlament, dodatno će zakomplicirati suradnju sa Srbijom« u slučajevima ratnih zločina, navedeno je u izvješću. I šef Delegacije EU u Zagrebu Paul Vandoren napomenuo je da bi EU radije da Hrvatska nastavi pregovore i suradnju sa Srbijom, nego da donosi taj zakon. No, na pitanje može li to zakomplicirati potpisivanje pristupnog ugovora s EU, kazao je da bi ugovor trebao biti potpisan u prosincu te da »ne vidi razlog zašto to države članice ne bi učinile«.   


Što se tiče borbe protiv korupcije, Komisija potvrđuje da se brojni slučajevi korupcije na visokoj razini trenutno istražuju ili su optužnice podignute, »uključujući protiv bivšeg premijera«, da je bilo i presuda u takvim slučajevima, »uključujući u slučajevima bivšeg potpredsjednika Vlade i bivšeg ministra obrane«, ali da za većinu slučajeva još nisu donesene presude. Zato sposobnost sudova da se nose s takvim slučajevima tek treba biti »u potpunosti testirana«. U području ljudskih prava Komisija je podsjetila na incidente tijekom ovogodišnjeg prvog Gay Pridea u Splitu ocijenivši da je reakcija vlasti bila nedovoljna te da treba učiniti više da se riješi problem homofobije i ksenofobije u društvu.





Pozdravi generalima


Premijerka Jadranka Kosor je, pak, ponovila da je Hrvatska nebrojeno puta dokazala da želi suradnju sa zemljama regije i da podupire njihovo približavanje euroatlantskim integracijama, ali da je dužnost svake vlade i svakog saziva parlamenta štititi nacionalne interese te da »nacionalni interesi nijedne države članice nisu u suprotnosti s acquisem (europskom pravnom stečevinom)«.


Komisija nije propustila u izvješću spomenuti niti pozdrave Jadranke Kosor generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču tijekom proslave »Oluje« u Kninu, iako nije izravno prozvala samu premijerku. Napomenuli su tek da »politički lideri trebaju izbjegavati izjave i mjere koje mogu dovesti u pitanje važnost pomirenja i potrebu da se zadovolji pravda kroz procesuiranje ratnih zločina«. Podsjetili su i na prosvjede nakon objave haških presuda generalima te dodali da je bilo niz prigoda u kojima javni istupi u Hrvatskoj, »uključujući one na visokoj političkoj razini«, nisu bili pogodni za napore da se stvori plodnija klima u Hrvatskoj za pomirenje i suočavanje s nasljeđem 1990-ih godina. Komisija od Hrvatska traži i da dodatno poboljša situaciju na području domaćih slučajeva ratnih zločina. »Nekažnjivost za ratne zločine ostaje problem kojim se treba temeljito pozabaviti, osobito kada su žrtve bile etnički Srbi ili kad su navodni počinitelji biti članovi hrvatskih sigurnosnih snaga. Više stotina slučajeva još treba istražiti i procesuirati, unatoč pojačanim naporima policije i tužitelja. Većina zločina – gotovo 80 posto od oko 1.100 – još nisu gonjeni pred sudom. Regionalne razlike ostaju, osobito kad se radi o slučajevima u područjima kao što su Sisak, Gospić i Požega«, ocijenila je Komisija.   

Brodogradnja


Kad je riječ o gospodarskom stanju u Hrvatskoj, Vladin Program gospodarskog oporavka nije dobio laskajuće ocjene. »Mjere koje su poduzete u okviru Programa gospodarskog oporavka dosad nisu odlučujuće doprinijele poboljšanju potencijala rasta i međunarodne konkurentnosti ekonomije«, smatra Komisija. Osvrnuli su se i na Vladinih 30 velikih investicijskih projekata, vrijednih 13,8 milijardi eura. »Projekte trebaju provesti javne tvrtke i lokalne vlasti u područjima energetike, turizma, vodnog gospodarstva i prometne infrastrukture. Ostaje nejasno kad će rad na tim projektima početi, budući da je Vlada osigurala samo mali dio potrebnih financijskih sredstava«, ističe Komisija.


Za hrvatsku brodogradnju samo je napomenuto da je restrukturiranje »ključni prioritet u pristupnom procesu« te da su potrebni dodatni napori da se dovrši privatizacija. »U sektoru brodogradnje Hrvatska je ostvarila dobar napredak. No, još nije potpisan niti jedan privatizacijski ugovor«, zaključuje Komisija.


Na pitanje o izjavama koje su se dosad mogle čuti u predizbornoj kampanji u Hrvatskoj, Vandoren je napomenuo da je važno da zemlja, poput Hrvatske, koja će postati članicom EU-a, poštuje vrijednosti EU-a. Njegov ured, dodao je, pratit će i dalje što se govori i radi.