Nagomilani financijski problemi u brojnim klubovima Prve HNL nisu mogli proći bez reakcije Hrvatske udruge Nogometni sindikat, čiji su se čelnici, predsjednik Dario Šimić i glavni tajnik Mario Jurić, zauzeli za prava igrača koji već mjesecima igraju bez plaće. 

    – Naš zadatak je djelovanje na sustav kako bi se promijenile regule koje dopuštaju klubovima da se profesionalno natječu bez novaca, a time se uništavaju mladi ljudi. Imamo članove u svim hrvatskim klubovima, s time da nam se igrači svakodnevno javljaju. Već smo obišli sve klubove, osim »Rijeke«, »Istre 1961«, »Zadra« i »Zagreba«, a i kod njih ćemo uskoro doći. Važno je reći da imamo članove i iz ta četiri kluba, jer pristupnicu za HUNS igrači mogu pronaći na našim internet stranicama www.huns.hr – kaže Jurić, upozoravajući na važnost nedavnih izmjena Poslovnika o radu Arbitražnog suda HNS-a. 

    Naime, igrači sada mogu pokrenuti postupak za raskid ugovora na štetu kluba ako ne dobiju tri mjesečne plaće. Prema novom uređenju, takav postupak mora biti dovršen u roku od deset dana od predaje urednog zahtjeva, što znači da igrači sada mogu ishoditi raskid u puno kraćem roku nego prije i napustiti klub, a spor za isplatu zaostataka mogu voditi naknadno. 

    – Te izmjene stupaju na snagu kada ih Komisija za propise odobri, a vjerujemo kako će to napraviti u što kraćem roku. Iskreno se nadamo da će navedene izmjene ponukati klubove na discipliniranije poštivanje ugovora, znajući da im igrači mogu lakše i brže otići. Podsjetit ću da su se arbitražni postupci ranije vodili i po godinu dana – zaključuje Jurić. 

Izvjesni inozemni savezi, pored zahtjeva UEFA-e, odavno su samoinicijativno uveli jamstva i razne oblike nadzora, kako im se ne bi dogodilo da klubovi kroz natjecanje generiraju dug, ili da, ne daj Bože, dođu u situaciju da ne mogu iznijeti sezonu do kraja. Od klubova se zahtjeva da u bankama deponiraju određena sredstva, kojima jamče isplatu tuđih potraživanja. U domaćem nogometu pokušalo se nešto slično svojedobno uvesti u Drugu HNL kroz Komisiju za natjecanje, ali plemenita namjera uplate depozita doživjela je fijasko budući da je svega mali broj klubova, nedovoljno i za prste jedne ruke, mogao početkom sezone deponirati iznos od stotinjak tisuća kuna, koliko se od njih tražilo. Kao što UEFA prvo isproba 5 sudaca na Europskoj ligi, a potom ide na više razine, tako je model valjda trebao u jednom trenutku prijeći na najviši rang natjecanja. Budući da nije uspio klubovi i dalje ne moraju polagati depzozita ili slične instrumenate osiguranja uoči nove natjecateljske sezone.      

 Arbitraža

    – Sve bi bilo značajno lakše da stare obveze ne opterećuju klubove. No, do poboljšanja dolazi konstantno. Promjene su vrlo uočljive. Nogomet stalno doživljava promjene po tom pitanju. Samo arbitražni sud je donio strahovito puno, budući da se igrači relativno brzo uspjevaju naplatiti. Ondje se odluke donose vrlo brzo. Arbitraža je konačna, ako se dug ne izmiri slijede sankcije, suspenzija… – nastavio je Ante Vučemilović-Šimunović, definirajući potom proces pretvorbe klubova kao terapiju za egzistirajući problem.   

Jer, jednom kada se momčadi riješe starih opterećenja, kada klubovi budu imali vlasnike i riješene financijske konstrukcije na godišnjoj razini, bit će lako nametnuti nove mehanizme. A o tome već skrbi licenciranje, odnosno novi zahtjevi, koji će već od naredne ili neke sljedeće godine predvidjeti pretvorbe klubova koji nižu godine u blokadi. Tko je u blokadi, a nije postao, ili počeo s preoblikovanjem u sportsko dioničko društvo, neće moći doći do licence. A jednom kada se preoblikuje, neće valjda ni kasniti u toj mjeri s plaćanjem redovnih obveza. Naravno, potiho se već spominju određeni prolongati i mogući sluh UEFA-e za složenost hrvatske sirotinjske situacije, ali ne predugo.   

– Svi će klubovi u jednom trenutku morati proći katarzu vraćanja dugova i izmirenja obveza kako bi mogli ići dalje – zaključio je Vučemilović-Šimunović.   

Do tada igračima preostaje arbitraža, a klubovima ufanje u donatore.