Pomoć će stići na vrijeme, zavapio je u utorak grčki ministar financija Evangelos Venizelos, pokušavajući tako tržišta uvjeriti da će njegova zemlja iznaći snage da konsolidira javne financije i tako omogući preživljavanje eurozone.

Ovaj tjedan se naime, kako je rekao Venizelos, očekuje povratak inspektora iz Europske unije, predstavnika takozvane »Trojke« iz MMF-a, EU-a i Europske središnje banke, koji bi trebali procijeniti je li se Grčka dovoljno pomakla u ispunjavanju uvjeta za dobivanje nove tranše pomoći koja bi trebala spriječiti da zemlja ne potone u bankrot već idući mjesec.

SAD: Nema više puno vremena

Bankrot Grčke lančano bi dolje povukao i cijelu eurozonu, a onda i Europsku uniju, pa se pokušava brzo djelovati.

No, dogovore i pregovore tržišta prošli tjedan nisu valorizirala. Unatoč tome što se spominjalo povećanje zajmodavnog kapaciteta kriznog fonda eurozone te tome što su čelnici zemalja G20 izrazili spremnost na pomoć, burze su se dramatično urušile.

Početkom tjedna su se pak malo oporavile. Strahuje se da bi bankrot Grčke donio svjetskoj ekonomiji štetu daleko veću od one koju je svojevremeno prouzročila propast američkog financijskog diva Lehman Brothersa.

Situacija u Grčkoj percipira se dakle kao glavna potencijalna opasnost da svijet potone u novu još veću depresiju od one iz 2008. Amerika, koja je i sama u problemima, ekonomskim i političkim, potiče stoga Europu da se što prije dogovori oko povećanja kapaciteta kriznog fonda.

Ministar financija SAD-a Timothy Geithner u ponedjeljak je izjavio, prenosi EUobserver, da EU ima sve manje vremena.

Trojka će dakle procijeniti je li Grčka ostvarila napredak u provođenju rezova, a zauzvrat će joj se odobriti nova tranša pomoći od 8 milijardi eura kojom bi trebala poplaćati račune i kupiti dodatno vrijeme. Riječ je o dijelu sredstava iz oko 110 milijardi eura teškog plana.

Trojka nije htjela novu tranšu dogovarati bez pismenog jamstva Grčke da će učiniti sve na što se obvezala, a riječ je o zaista teškim i bolnim potezima za grčke građane.

Oni uključuju otpuštanja desetaka tisuća radnika u javnom sektoru, stečaj dijela javnih poduzeća, limitiranje mirovina, oporezivanje imovine i ostale mjere koje pogađaju sve slojeve društva, a najviše srednji, pa s obzirom na to zemlju svako-toliko paraliziraju štrajkovi.

Dio Grka već u bankrotu

Stanje u Grčkoj je dramatično, drama se međutim širi cijelom eurozonom, Europskom unijom i dalje prema SAD-u, pa se čini kao da se zapadna civilizacija urušava tamo gdje je i nastala.

Iako se dakle bankrot spominje kao najgori scenarij, za veliki broj Grka koji zbog mjera štednje već proživljavaju osobne bankrote, vjerojatno nema razlike, ali ni razloga zašto bi se Grčka u ovoj mjeri kažnjavala kao glavni problem eurozone, čiji je pak ustroj u startu bio nelogičan, s obzirom na istu monetarnu, ali različite fiskalne politike.