Do kraja ove godine banke od države mogu naplatiti više od tri milijarde kuna trezorskih zapisa u domaćoj valuti i oko 418 milijuna u eurima, a kamate na taj dug u međuvremenu su udvostručene
ZAGREB Nakon što je »odradila« planirano ovogodišnje inozemno zaduženje kojim će pokriti proračunski minus od 15 milijarda kuna ali i vratiti dospjele dugoročne dugove, država će se do kraja godine morati pomučiti i s novim zaduženjima kojima će pokriti kratkoročne zajmove do godinu dana kojima osigurava likvidnost proračuna.
Da država kojim slučajem sada ide na europsko tržište po novac kamata koju bi platila nikako ne bi bila niža od 7,5 posto. Samo prije dva mjeseca Ministarstvo financija zadužilo se na europskom tržištu po kamati od 5,857 posto. Odluka da se tada zatvore sve potrebe za vanjskim zaduženjem države pokazala se itekako dobrom.
Riječ je o trezorskim zapisima koji se izdaju najduže na godinu dana. Do kraja godine stare je »trezorce« potrebno otplatiti ili, što se obično događa, zamijeniti novim i to u ukupnom iznosu od gotovo šest milijarda kuna. Naime, do kraja ove godine banke, ako su tako raspoložene, od države mogu naplatiti više od tri milijarde kuna trezorskih zapisa u domaćoj valuti i oko 418 milijuna u eurima. Trenutno je zaduženje države u trezorskim zapisima dosegnulo gotovo 20 milijardi kuna, što znači da do kraja godine treba otplatiti ili naći zamjenu za nešto manje od jedne trećine tog iznosa.
(Ne)privlačni trezorci
Banke sve više razmišljaju o tome da povuku svoj novac iz trezorskih zapisa, kazalo nam je nekoliko sugovornika iz bankarskog sektora, pa će Ministarstvo financija sve teže i skuplje servisirati taj dug, na što ukazuje i posljednja aukcija trezorskih zapisa održana ovog tjedna. Država je nudila 500 milijuna kuna i 30 milijuna eura trezorskih zapisa, a banke su upisale 405 milijuna kuna i 29,3 milijuna eura i to po većoj kamatnoj stopi nego tjedan dana ranije. Zato naši sugovornici iz banaka priznaju da »trezorce« jako privlačnim trenutno čine kamate. U odnosu na lipanj ove godine kamate na trezorske zapise, odnosno pozajmice do 92 dana dvostruko su veće. U lipnju su iznosile 1,40, dok se sredinom rujna država zaduživala po kamati od tri posto. Kamate su značajno rasle i na kredite koji dospijevaju za 182 dana, jer su sa 2,15 skočile na 3,70. Na »trezorce« koje država izdaje na godinu dana kamate su u tri mjeseca porasle sa 2,69 na 4,10.
Problemi s likvidnošću
Tako otplata kratkoročnog duga postaje sve skuplja, a time se taj dug i povećava. Prema podacima sa službene stranice Ministarstva financija, Hrvatska je početkom 2005. godini u trezorskim zapisima bila zadužena za oko devet milijardi kuna, dok je trenutno taj iznos više nego dvostruko veći. To potvrđuje da i država ima problema s likvidnošću, pa se ponaša kao građani koji pokrivaju svoje obveze tako da na kreditnim karticama stvaraju nove i veće dugove.
Za zaduženje države sasvim sigurno nije dobrodošla ni vijest o tome da se pogoršao petogodišnji CDES spread, koji govori o tome kolika je rizičnost neke zemlje, pa onda i određuje kolike će ta zemlja plaćati kamate. Tako je hrvatski spread sa svibanjskih 260 bodova skočio na 449. To bi svakako znatno utjecalo na pokušaj države da se sada zaduži na inozemnom tržištu.
