ZAGREB Od rujna 2008. godine na svaku milijardu eura koje su država, banke, građani i tvrtke podigli u inozemstvu taj je dug porastao za 480 milijuna kuna i to zbog pada kune u odnosu na euro. Dakle u tri krizne godine samo je glavnica vanjskog duga od oko 39 milijardi eura, koliki je dug tada bio, porasla za oko 19 milijardi kuna, bez ikakvog novog zaduženja zahvaljujući tečajnoj razlici. Sve to je naravno pratio i rast kamata. Povećanje glavnice, koje se dogodilo zbog tečajnih promjena, pojelo je jednogodišnji prihod od mirovinskog osiguranja što ga plate svi zaposleni u Hrvatskoj.
Što se tiče same države ona je u jesen 2008. godine imala vanjski dug od oko šest milijardi kuna, odnosno Vladino je zaduženje, kad je samo glavnica u pitanju, zbog pada kune poraslo za gotovo tri milijarde kuna. U tri godine rast eura »pojeo« je tako jednu mirovinu iz proračuna ili naknade nezaposlenima za trogodišnje razdoblje.
Na te dužničke okove Hrvatska bi mogla dobiti i nove, odnosno povećanje kamate po kojima će se u sljedećoj godini zaduživati kako bi otplatila stare dugove koji stižu na naplatu, upozorava član Saveza Hrvatske narodne banke Željko Lovrinčević.
– Italiji je smanjen kreditni rejting. U Hrvatskoj se kumulira hrvatska, talijanska i premija rizika iz euro zone. Pitanje je koliko će koštati novac za refinaciranje dugova, kaže Lovrinčević.
Tako će Hrvatska u kamati u budućim zaduženjima platiti i dio taolijanskih grijeha i činjenice da su njezine dvije najveće banke Zagrebačka i Privredna banka u vlasništvu najvećih talijanskih banaka, koje su naravno veliki kreditori talijanske države. Novu će Vladu u sljedećoj godini, uz povećanje duga zbog pada kune, dočekati i veće kamate na tržištu po kojima će morati otplaćivati ionako povećani dug, ako inozemno tržište uopće bude raspoloženo za odobravanje kredita.
Lovrinčević zato upozorava da nova vlast, tko god bude formirao Vladu, mora razmišljati o fiskalnoj disciplini.
