Prvi put nakon rata, koji je završio prije 66 godina, te 64 godine poslije potpisivanja mirovnog ugovora kojim su Istra, Rijeka i Dalmacija pripale Hrvatskoj, na jednom mjestu okupili su se brojni pripadnici talijanske zajednice u Hrvatskoj, zatim esuli iz Italije, ali i istarski antifašisti i građani Hrvatske, u nazočnosti predsjednika Hrvatske i Italije
Susret u Areni zapravo je trebao biti održan 15. srpnja, tijekom posjeta predsjednika Napolitana Hrvatskoj, no bio je odgođen jer je Napolitano zbog rješavanja financijske krize hitno morao u Rim. I ovaj susret zamalo je odgođen, jer je talijanski predsjednik, kako neslužbeno doznajemo, neposredno uoči puta uganuo nogu. No naposljetku je ipak stigao, ali je njegovo kretanje bilo ograničeno.
Drugi susret predsjednika Hrvatske i Italije u samo dva mjeseca odvijao se u pomalo napetom političkom ozračju, nakon što je Ustavni sud, svega nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora, ukinuo dvostruko pravo glasa za nacionalne manjine, pa tako i talijansku manjinu.
U povijesnom obraćanju Josipović i Napolitano poručuju kako su Hrvatska i Italija prigrlile zajedničke vrijednosti, “iznad svega vrijednosti slobode i prava pojedinca, jednakost, dostojanstvo i ravnopravnost građana pred zakonom, slobodu poduzetništva, vrijednosti suradnje i solidarnosti među narodima”. Dvije su države danas slobodne od “svih ideologija zasnovanih na diskriminaciji”, a nakon završetka hrvatskih pregovora s EU pred dvama narodima je “zajednička budućnost koja počiva na temeljima demokracije u ujedinjenoj Europi”. “Uskoro neće više postojati granice između naših zemalja”, ističu predsjednici i podsjećaju kako Hrvate i Talijane povezuje više od tisuću godina suživota unutar zajedničke civilizacije i kulture, te da se na tim povijesnim temeljima može izgraditi “stabilan i plodan mir”.
Međutim, predsjednici nisu izbjegli suočenje s “mračnim stranicama naše zajedničke povijesti”. “U prošlosti su počinjene teške greške i nepravde. U proteklom su stoljeću, stoljeću užasa za povijest čovječanstva, te greške i te nepravde plaćene tragičnim sudbinama stotina tisuća nevinih ljudi”, poručuju Josipović i Napolitano u izjavi koju su pročitali na hrvatskom i talijanskom jeziku, navodeći kako je ovo prigoda da se prisjetimo “tragedije žrtava talijanskog fašizma koji je progonio manjine i koji se oružjem obrušio na susjede Hrvate”.
Paradoksalno je da je talijanski političar koji je u Hrvatskoj zapamćen isključivo po izjavama u kojima je za stradanja Talijana u istarskim fojbama prozvao »slavensku krvoločnu mržnju« te stavio pod znak upitnika mirovni sporazum iz 1947. zapravo antifašist koji se u mladosti borio protiv fašizma, te prvi komunist na najvišoj dužnosti u Italiji. Giorgio Napolitano rođen je 1925. u Napulju i bio je član Komunističke partije Italije od 1945.
No, taj isti fašizam, stoji u izjavi, uvijek je djelovao i protiv sloboda i života samih Talijana. “Ovo je također trenutak da se prisjetimo talijanskih žrtava osvete poratne vlasti bivše Jugoslavije”, prisjećaju se predsjednici talijanskog stradalništva, u uvjerenju kako za sve te počinjene »užasne zločine« nema nikakvog opravdanja. U ujedinjenoj Europi, takvi zločini neće se moći ponoviti, nikad više, poručuju zajednički Josipović i Napolitano, još jednom osuđujući “totalitarističke ideologije koje su okrutno zatrle slobodu i povrijedile pravo pojedinca da bude drukčiji rođenjem ili vlastitim izborom”. U ime svojih naroda predsjednici se “klanjaju žrtvama koje su izgubile živote ili su izgubile zavičaj”, odlučni u svojim zemljama njegovati sjećanje na njihove patnje i “suosjećajući sa svima koji su preživjeli te krvave događaje iz prošlosti”.
Na kraju dolazi oprost. “Opraštajući jedni drugima za počinjena zla usmjeravamo naš pogled prema budućnosti koju, zahvaljujući presudnom doprinosu najmlađih, želimo i možemo izgraditi u Europi koja sve doličnije predstavlja svoje mnogobrojne tradicije i još se čvršće povezuje pred novim izazovima globalizacije”, poručuju predsjednici, posebno naglašavajući uloge dviju manjina, brojne talijanske u Hrvatskoj i nešto manje, ali vitalne hrvatske u Italiji, koje su “izraz duboke isprepletenosti naših korijena”. “Hrvatska i Italija, zajedno i pojedinačno, zdušno će se zalagati za prava i ljudsko dostojanstvo, bratstvo naroda i pojedinaca u zajedničkom europskom domu”, zaključuju Josipović i Napolitano u svom povijesnom obraćanju u Areni.
Prvi put nakon rata, koji je završio prije 66 godina, te 64 godine poslije potpisivanja mirovnog ugovora kojim su Istra, Rijeka i Dalmacija pripale Hrvatskoj, na jednom mjestu okupili su se brojni pripadnici talijanske zajednice u Hrvatskoj, zatim esuli iz Italije, ali i istarski antifašisti i građani Hrvatske, u nazočnosti predsjednika Hrvatske i Italije. I to u pulskoj Areni, simbolu pulskog i istarskog identiteta, ali također i simbolu talijanskog stradanja. Naime, upravo ispred Arene prije više od šest desetljeća odvijala se drama masovnog egzodusa, u kojem je velika većina Talijana, ali i pripadnika drugih nacionalnosti, napustila svoje domove i izgubila svoj zavičaj.
Prije koncerta, Josipović i Napolitano razgovarali su s predstavnicima esulskih organizacija. Lucio Toth, potpredsjednik esulske federacije, događaj u Puli vidi kao susret prijateljstva i zajedništva. “Došli smo ovdje gdje smo rođeni i odakle smo morali otići prije 60 godina”, kazao je Toth, a pulskom susretu pomirenja odazvao se čak i radikalni čelnik Unije Istrana Massimiliano Lacota, koji je puno puta dosad zahtijevao razvrgavanje Osimskih sporazuma.
