Iako je prodaja bezreceptnih lijekova u laganom porastu, građani još uvijek više vjeruju liječnicima nego samoliječenju zato su se proizvođači okupili u Udrugu koja će promovirati svjetske trendove
Uspješna turistička sezona, odnosno stotine tisuća turista koji su ovog ljeta »prokrstarili« jadranskom obalom, nisu bitno povećali prodaju lijekova koji se u ljekarnama izdaju bez recepta. U Hrvatskoj udruzi proizvođača bezreceptnih lijekova (HUPBR) još nemaju podataka o ljetnoj prodaji, no članica Upravnog odbora Mirna Radošević objavila je ovih dana kako ne očekuje da će poslovni rezultati ljeta biti značajno bolji, jer je zimsko razdoblje, kad se o ovoj skupini lijekova radi, tradicionalno jače.
Odgovornost pojedinca
U usporedbi s europskim zemljama, Hrvatska je sa svojih 10,5 posto bezreceptnih lijekova na ukupnom farmaceutskom tržištu ispod europskog prosjeka od 12,5 posto. U državama koje su također prošle tranziciju, primjerice Slovačkoj, Bugarskoj ili Češkoj, bezreceptni ili tzv. OTC lijekovi na ukupnom farmaceutskom tržištu imaju udio od 16 do čak 30 posto.
Sa svojih 19 članova HUPBR predstavlja većinu tj. 80 posto hrvatskog tržišta samoliječenja. Članice su: Alkaloid, Bayer, Boehringer Ingelheim, CSC Pharmaceuticals Handels, Fidifarm, GlaxoSmithKline, Jadran Galenski Laboratorij, Johnson & Johnson, Medis Adria, Milsing, Naturprodukt, Oktalpharma, Pharmaswiss, PLIVA, Salveo, Sandoz, Sanofi Avensis, Stada Hemofarm i Trešnjevka Laboratorij.
Inače, bezreceptni proizvodi uključuju: lijekove koji se izdaju bez liječničkog recepta, medicinske proizvode za samoliječenje, dodatke prehrani, kozmetiku sa posebnom namjenom i predmete opće uporabe za samoliječenje i prevenciju
– Cilj nam je u narednom razdoblju doseći barem europski prosjek, ako ne i više. Svaki korak dalje bit će dobrodošao – ističe Mirna Radošević, direktorica tvrtke Salveo i članica Upravnog odbora Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih lijekova. Hrvatska po njenim riječima kaska za Europom jer se ovdje, suprotno svjetskim trendovima, još uvijek nije razvila pozitivna klima prema ovom dijelu farmaceutskih proizvoda, a na tome nitko i nije sustavno radio.
Samoliječenje je važna sastavnica zdravstvenih sustava u modernim razvijenim zemljama, a ono podrazumijeva višu razinu znanja o zdravlju i bolesti. Osim što briga o zdravlju polako prelazi u odgovornost svakog pojedinca, OTC tržište u stalnom je porastu i zbog stalnih nastojanja da se rasterete državne blagajne koje na recepte troše milijarde eura.
Jedna od specifičnosti tržišta OTC lijekova jest da se svake godine na tržište uvode brojni novi OTC lijekovi, te je Udruga proizvođača bezreceptnih lijekova i osnovana kako bi osigurala što bolje regulatorne okvire, te promicala transparentno i etičko poslovanje na tržištu.
Važni savjeti
Nakon što su skenirali stanje na tržištu bezreceptnih lijekova, u Udruzi su ustanovili da hrvatski građani previše idu liječniku, te da bi dobar dio tegoba zbog kojih sjede u čekaonici pred ordinacijom i čekaju na recept, mogli riješiti odlaskom u ljekarnu po bezreceptni lijek.
– Ustanovili smo da od petine do čak trećine pacijenata liječniku ide zbog manjih zdravstvenih tegoba. Dio tih bolesti sigurno bi se mogao liječiti samostalno, čime bi se liječniku oslobodilo vrijeme za pacijente sa ozbiljnim bolestima. Situacija u nas je takva da ljudi iz čistog neznanja završe kod liječnika – upozorava Radošević. Rješenje je, kaže, u izradi smjernica postupanja u slučaju tzv. minornih bolesti kao što su prehlada, kašalj, alergija, menstrualni bolovi, probavne tegobe ili blaža nesanica.
Udruga će raditi i na tome da upozna širu javnost koliko je bitno da savjete o samoliječenju i OTC lijekovima zatraže u ljekarnama, jer je uloga farmaceuta, koji svojim stručnim savjetima doprinose sigurnoj uporabi OTC lijekova, od ogromne važnosti u promicanju samoliječenja i prevencije.
