Nepoštenje se u Hrvatskoj isplati

"Čisti" papiri skuplji od legalizacije "divlje gradnje"

Gabrijela Galić

Legalizacija 300-tinjak stambenih kvadrata u najskupljoj zoni Zagreba, Dubrovnika ili Splita, koštat će oko 160-170 tisuća kuna, a najskupljoj zoni Rijeke oko 120 tisuća kuna



ZAGREB Od legalizacije bespravno sagrađenih objekata jedinice lokalne uprave i samouprave zaradit će najmanje osam milijardi kuna i to pod pretpostavkom da se od 150 tisuća bespravno sagrađenih objekata legalizira njih 120 tisuća.



  Legalizacija bespravnih objekata na Jadranskoj obali osigurat će vlasnicima legalno priključenje, primjerice, struje ili legalizaciju turističkih apartmana. Iako će i dalje biti dosta povike u javnosti, činjenica je da su mnogi vlasnici bespravnih građevina na obali na svojim nelegalnim apartmanima zarađivali, a i struju i vodu su nekako do njih »dovukli«.





No, taj iznos može biti i viši s obzirom da su iznosi komunalnih i vodnih doprinosa različiti za stambene i poslovne objekte. Osim toga u njega nije uračunata niti naknada koju će u jednakom omjeru građani koji legaliziraju svoje objekte plaćati lokalnoj i državnoj vlasti. Ukupni financijski učinak mogao bi se popeti na 10-tak milijardi kuna, od čega će se najveći dio sliti u lokalne proračune.   


Pogodovanje vlasnicima


Nakon što je Vlada ovaj tjedan propisala i Uredbu o naknadama za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, svi oni koji to žele učiniti uskoro će moći krenuti u akciju. Iako su se već na početku ljeta čule glasne kritike vlasnika nelegalnih objekata, posebno u Dalmaciji, gdje je taj problem snažno izražen, njihova eventualna naknadna legalizacija koštat će ih manje nego da su s čistim papirima krenuli u izgradnju. Prema okvirnom izračunu, legalizacija 300 kvadrata stambenog prostora u najskupljoj zoni Zagreba, Splita ili Dubrovnika, vlasnika nekretnine koštat će oko 160-170 tisuća kuna, a najskupljoj zoni Rijeke oko 120 tisuća kuna. U svim slučajevima, investitori su izbjegli plaćanje idejnih projekata nužnih za dobivanje građevinske dozvole, kao i izvedbenog projekta kojeg je investitor dužan imati na gradilištu. Ti dokumenti okvirno ukupno koštaju 70-tak tisuća kuna. 


 Iako bi se naizgled moglo reći da država ne pogoduje vlasnicima bespravno sagrađenih objekata, to nije tako. Legalizacija bespravnih građevina do početka ljeta, kada je Vlada iznjela zakonske novine, bila je puno kompliciranija i skuplja. Sada nelegalne građevine mogu legalizirati svugdje osim na pomorskom dobru i zaštićenim kulturnim i prirodnim područjima. Kazne za legalizaciju ranije su bile i desetak puta više od naknada koje će sada plaćati vlasnici nelegalnih objekata, ako žele za njih dobiti papire. Osim toga, pri legalizaciji bespravnih objekata ranije su plaćali kazneni vodni i komunalni doprinos, a sada plaćaju normalnu cijenu tih davanja prema cjenicima koje je propisala lokalna uprava.   


Nepotreban elaborat


Netko tko kreće u legalnu izradnju objekta od 300 četvornih metara, da bi dobio građevinsku dozvolu, mora imati idejni projekt koji ga košta 35 do 40 tisuća kuna. Taj se projekt predaje u tri primjerka. Na gradilištu je dužan imati i glavni projekt što je još 30-tak tisuća kuna. Taj će investitor također platiti komunalni i vodni doprinos, ali i cijeli niz dodatnih »sitnih« troškova. Vlasnik nelegalno sagrađenog objekta, pak, neće izrađivati poseban elaborat da bi legalizirao svoju građevinu. No, dužan je zahtjevu za legalizaciju priložiti geodetski i arhitektonski snimak, očitovanje o mehaničkoj otpornosti zgrade i potvrdu o prebivalištu, a sve to će ga koštati oko devet tisuća kuna.