Članovi Vlade i dalje tih 15 projekata čuvaju kao najstrožu tajnu, a ni Nijemce nisu obavijestili kakvo je njihovo mišljenje o tim ulaganjima
ZAGREB Njemačka kancelarka Angela Merkel je prekjučer podijelila packe hrvatskoj Vladi zato što gotovo ništa nije učinila da bi privukla njemačke tvrtke na veća ulaganja u Hrvatsku.
Još prije godinu dana, Nijemci su premijerki Kosor predali popis od petnaest projekata u koje žele ulagati, ali iz nastupa kancelarke Merkel u Zagrebu jasno je da se hrvatska strana na te projekte do danas nije očitovala.
– Očekujem da će se otkloniti sve prepreke za njemačka ulaganja, poručila je Merkel hrvatskoj premijerki na sastanku u Banskim dvorima. Ako je u njezinim riječima bilo nestrpljivosti ili ljutnje, to se može objasniti činjenicom da je Angela Merkel s Jadrankom Kosor jačanje njemačko-hrvatske ekonomske suradnje dogovorila još prije godinu i pol dana, kad je Kosor bila u službenom posjetu Berlinu, ali od tada se stvari gotovo nisu pomaknule s mjesta.
Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević potvrdio je našem listu da se razgovaralo i o povoljnom geografskom položaju Hrvatske te o aktualnom projektu modernizacije Luke Rijeka, nakon kojeg treba uslijediti i izgradnja željezničke infrastrukture prema Zagrebu i dalje prema Münchenu. Obnovu željeznice na tom pravcu bit će u budućnosti moguće sufinancirati iz europskih fondova.
– Posjet kancelarke Merkel važan je i na političkom i na gospodarskom planu. Kad govorimo o investicijama, onda je sjajna vijest što najjača ekonomija u Europi iskazuje interes za jačanje ulaganja u Hrvatsku. To je i signal cijeloj svjetskoj investicijskoj zajednici, kazao je Milošević, najavivši da će se u listopadu održati međunarodni investicijski forum na kojem se očekuje da će njemačka poslovna zajednica biti predstavljena na najvišoj razini.
Više izvora iz Vlade reklo je našem listu da su Kosor i Merkel sa suradnicima preksinoć večerali u »odličnoj atmosferi«, a 90 posto njihova razgovora ticalo se gospodarstva te suradnje zemalja na području industrije, pa i vojne, što je u skladu i s politikom NATO-a. Na večeri se, doznajemo, spominjala gradnja trećeg bloka termoelekrane Plomin, vjetroelektrana, a izričito su spominjane tvrtke Deutsche Bahn, Hrvatske željeznice, Gredelj, Siemens i druge. (I. F.)
Sastanak Merkel i Kosor u Zagrebu, kad je riječ o gospodarstvu, repriza je njihova sastanka u Berlinu. Tamo su se dogovorile da prioritet u odnosima dviju zemalja treba postati gospodarstvo, jer su politički odnosi izvrsni.
Šutnja o projektima
Taj se forum održao u Zagrebu sredinom lipnja prošle godine. Na njemu je više od tristo poslovnih ljudi iz Njemačke objavilo želju da njihova zemlja postane najveći strani ulagač u Hrvatsku, budući da je sada treća po redu. Na temelju tog foruma, delegacija njemačkih poslovnih ljudi sastavila je popis od 15 projekata u koje žele ulagati, te ga sredinom rujna prošle godine predala premijerki Kosor.
Svaka vlada vjerojatno bi se pohvalila kad bi Njemačka, najveća gospodarska sila u Europi i četvrta u svijetu, poželjela kod njih ulagati. No, hrvatska Vlada o tih 15 njemačkih projekata uopće nije obavijestila hrvatsku javnost.
Uporni Nijemci
Nijemci su i dalje bili uporni, pa je Glas Njemačke početkom prošlog listopada objavio opširnu vijest o interesu Nijemaca za 15 projekata u Hrvatskoj. Objavio je i izjavu Rainera Lindnera, direktora Odbora njemačkog gospodarstva za istočnu Europu, koji je dao do znanja kako njihovi poduzetnici iz područja »željezničkog i zračnog prometa, te obnovljivih izvora energije i tehnologije« očekuju očitovanje Vlade.
Mjesec dana kasnije, u studenom, ministra gospodarstva Đuru Popijača posjetio je njemački kolega Brüderle, ali javnost nije čula da je postignut neki dogovor. Sve je ostalo obavijeno tajnom, dok se za nekoliko mjeseci u nekim medijima nije pojavila tvrdnja da se njemački gospodarstvenici žale na Vladu, jer im još nije odgovorila na prijedloge, te da je kancelarka Merkel navodno »zahladila« odnose s kolegicom Kosor.
Opet ispočetka
– Iznenađuje me ako se hrvatska strana do danas nije očitovala na 15 njemačkih investicija, čudi se Branko Grčić, predsjednik Odbora za gospodarstvo SDP-a. »Kako je moguće da Vlada ne reagira na prijedlog koji dolazi iz zemlje koja u političkom i gospodarskom smislu ima za Hrvatsku tako veliko značenje, pa sada ne ostaje drugo nego stvari pokrenuti ispočetka«, pita se Grčić.
To ga još više čudi zato što je Vlada, kaže, prije osam mjeseci osnovala poseban ured za investicije, te za taj posao zadužila potpredsjednika Domagoja Ivana Miloševića.
– Znamo koliko nam trebaju inozemna ulaganja, pa bi Vlada morala biti daleko senzibilnija prema prijedlozima investicija, neovisno iz koje zemlje oni dolazili, tvrdi Grčić.
Vlada, kaže, treba poboljšati poslovnu klimu i uklanjati prepreke za ulaganja, a radi privlačenja investicija u Hrvatsku, osobito velikih, treba zakonski omogućiti njihovo jače financijsko poticanje, jer danas se investitore može potaknuti s najviše milijun eura. Jednostavno, pogledajmo iskustva zemalja iz naše okoline, primjerice iz Slovačke. Neka od tih iskustva možemo primijeniti u Hrvatskoj, tvrdi Grčić.
