ZAGREB Hrvatsko tržište nekretnina nije se od krize ni oporavljalo, pa se može pretpostavljati da ga novi krizni val neće dodatno ugroziti, premda će kriza švicarskog franka, kombinirana s neizvjesnošću na burzama i novim usporavanjem svjetskog gospodarstva, vrlo vjerojatno navesti kupce da dvaput razmisle prije nego odluče kupiti nekretninu. Tako ocjenjuju stručnjaci u osvit još jednog vala krize koji prijeti nakon što je agencija za kreditni rejting Standard’s and Poor za jedan stupanj smanjila procjenu kreditne sposobnosti SAD-a. 

Dubravko Ranilović iz Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore (HGK) kaže da hrvatsko tržište nekretninama neće biti dodatno ugroženo, jer »ne znam može li biti lošije od ovoga«.    

– Ovdašnje se tržište, za razliku od zapadnih, u protekle dvije, tri godine, nije ni počelo oporavljati, pa se može očekivati da ga novi val krize neće dodatno pogoditi – procjenjuje Ranilović, naglašavajući kako je još prerano suditi o mogućim učincima najnovijega usporavanja gospodarstva. Prema njegovim podacima, kupnja nekretnina u posljednje je tri godine smanjila se za tridesetak posto. 

Psihološki učinak krize

– Od jeseni 2008., promet je padao godišnje od deset do petnaest posto. Lošiji su rezultati u prodaji novogradnji, dok je manje pao svakodnevni promet već korištenim nekretninama. Hrvatsku je kriza pogodila kroz financijski sektor, jer je pala kupovna moć, a i psihološki učinak krize navodio je ljude da manje kupuju, čak i ako su imali novac– kaže Ranilović. 

Prema nepotpunim podacima Porezne uprave, u Hrvatskoj je 2007. prodano oko 60 tisuća stanova, a sad se prodaje do četrdeset tisuća. U Zagrebu je pad i veći: za razliku od 23 tisuće stanova prodanih 2007., prošle ih je godine prodano nešto više od deset tisuća. »Kupnja stanova najviše je pala u Zagrebu, jer su nestali spekulativni kupci, koji su do krize kupovali, pa preprodavali nakon što bi cijena porasla«, tumače stručnjaci.   

Prodaju se dobre lokacije

Dok je kupnja nekretnina u posljednje dvije godine pala tridesetak posto, cijene su pale tek desetak posto. Prema podacima internet portala centarnekretnina.net, cijene su na Jadranu u proteklih godinu dana pale pet i pol posto, te isto toliko u godini prije toga, od 2009. do 2010. U Zagrebu je pad nešto niži, 3,4 posto u protekloj, te 3,6 u pretprošloj godini. 

Voditelj oglasnika centranekretnina.net Domenico Devescovi objašnjava da cijene ne padaju dramatičnije jer »ljudi uvijek kupuju stanove«. »U Zagrebu se i tijekom krize prodalo desetak tisuća stanova, što znači da će dobre lokacije uvijek pronaći kupce. Više su pale cijene stanova na lošijim lokacijama, gdje su ih do krize uglavnom kupovali spekulanti, a sada ih više nitko ne kupuje«, objašnjava Devescovi. Ne postoje precizni službeni podaci o tome koliko stanova u Hrvatskoj nije prodano, ali se pretpostavlja da ih je ukupno između 15 i 17 tisuća.

Stanovi u Rijeci najdostupniji na Jadranu   

Prosječna cijena stana u Rijeci od oko 1.600 eura po četvornome metru među najdostupnijima je na Jadranu, uz otprilike podjednaku cijenu imaju u Puli, podaci su indeksa cijena nekretnina za prošli mjesec koji izrađuje centarnekretnina.net.

Stanovi su najskuplji u Dubrovniku, s cijenom gotovo dvostruko višom nego u Rijeci, a nisu jeftini ni u Splitu, gdje prosječna cijena kvadrata dosiže gotovo 2,5 tisuće eura. U Zadru su cijene za otprilike 200 eura više nego u Rijeci, gdje se cijena, zanimljivo, ove godine gotovo nije ni mijenjala. Najmanji pad prodaje na Jadranu bilježe skupe i luksuzne nekretnine, čija cijena premašuje stotinu tisuća eura te dostiže i dvostruki iznos. Godišnje su cijene nekretnina na Jadranu prosječno pale 2,2 posto, ali su cijene stanova u odnosu na srpanj prošle godine pale za deset posto.