Zanimljivo je da su društvene i humanističke znanosti zajedno uspjele povući nešto više od 523 milijuna kuna, a biomedicina i zdravstvo niti 86 milijuna
ZAGREB Hrvatska je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2009. godini iz proračuna izdvojila 2.293.353.000 kuna za znanstvena istraživanja i razvoj. To znači da je udio proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj u BDP-u te krizne godine iznosio 0,69 posto, odnosno da je svaka 145. kuna stvorena u Hrvatskoj utrošena u tu svrhu.
Gotovo dvije trećine te svote namijenjeno je sektoru visokog obrazovanja (62,5 posto), državnom sektoru namijenjeno je nešto više od trećine, a preostalima su ostale tek mrvice. Primjerice, poslovni sektor uspio je iz proračuna za istraživanje i razvoj privući tek nešto više od 38 milijuna kuna, odnosno 1,6 posto proračunskih izdvajanja za tu svrhu. Najmanje novca utrošeno je za »istraživanje i iskorištavanje svemira« – 669.000 kuna.
Iz strukture utrošenog proračunskog novca razvidno je da su društvene i humanističke znanosti bolje prošle od primjerice biomedicinskih. Naime, od gotovo 2,3 milijarde izdvojenih kuna najveća stavka je istraživanje i razvoj financiran iz fondova visokih učilišta. U tu je svrhu utrošeno 1,224 milijardi kuna.
Zanimljivo je da su društvene i humanističke znanosti zajedno uspjele povući nešto više od 523 milijuna kuna, a biomedicina i zdravstvo niti 86 milijuna. Slično je i sa stavkom koja se odnosi na znanstvena istraživanja i razvoj iz drugih izvora, dakle ne visokoškolskih. U tom slučaju društvene i humanističke znanosti privukle su nešto manje od 300 milijuna kuna, a biomedicina i zdravstvo 108 milijuna.
Podaci za 2010. godinu tek se sređuju, ali je DZS podsjetio na predviđene proračunske rashode za istraživanje i razvoj u prošloj godini. U krizi ta su izdavajnja smanjena ukupno za 20 milijuna kuna, a jedan od rijetkih dobitnika trebalo je biti istraživanje i iskorištavanje svemira za koje je trebalo izdvojiti 407.000 kuna više nego li u 2009. godini.
