U udruzi "Franak" kažu da nije čudo da je naplata kredita još uvijek relativno redna jer banke sjedaju na plaće dužnika i sudužnika, kojima onda ne ostaje ni minimum za preživljavanje
RIJEKA Za dužnike s kreditima uz klauzulu u švicarskim francima pogled na jučerašnju tečajnicu Hrvatske narodne banke donio je novi šok: franak je postigao novi rekord od 6,7254 kune, što je u odnosu na dan ranije, kada je bio na 6,54 kuna, porast od čak 2,79 posto, dok je prošli petak bio na 6,49 kuna. Iz dana u dan franak neumoljivo raste, što je posljedica dužničkih kriza u eurozoni i Americi, pri čemu očito ni američki dogovor nije pomogao tečaju eura prema franku na međunarodnim tržištima, koji je jučer pao na rekordno niskih 1,09 franaka. Budući da je prije točno tri godine, početkom kolovoza 2008., franak bio na 4,4 kune, a sada je na 6,72 kune, riječ je o rastu tečaja, a onda i kreditnih rata od oko 52 posto. Rata kredita od primjerice tisuću franaka prije tri godine iznosila je 4.400 kuna, a sada 6.700 kuna, ili za oko 2.300 kuna više, no rast opterećenja ovisi od slučaja do slučaja, ovisno o visini kredita, ali i kamatnoj politici pojedine banke.
Rasle i kamate
Pritom su kamate jedno vrijeme čak paralelno i rasle s rastom tečaja franka, da bi ih banke potom počele pomalo snižavati, kada se uvidjelo da se tečaj »oteo kontroli« i da prijeti urednoj otplati više no što bankari mogu podnijeti.
Riječki koordinator udruge »Franak« u osnivanju, Tomislav Prpić, kaže da se oni ne zalažu za rješenje u kojem bi trošak eventualne pomoći dužnicima u francima snosili hrvatski poreznih obveznici, već bi, kaže, svoj udio u riziku trebale preuzeti banke. Od Vlade očekuju da se izvrši pritisak na banke da spuste kamate. Prpić veli da nije ni čudno da je naplata kredita još uvijek relativno uredna s obzirom da rate kredita sjedaju na cijele plaće dužnika i sudužnika, kojima tako ne ostaje minimum za preživljavanje, što je pokazatelj da nešto u sustavu ne štima, zaključuje Prpić.
O smanjivanju kamata kao rješenju ove dužničke krize već neko vrijeme govori oporbeni SDP, pri čemu je Slavko Linić jučer u Rijeci ustvrdio da banke mogu ići znatno niže nego što plaćaju kamatu na švicarce. SDP je, istaknuo je Linić, za uvođenje poreza na kamatu, ponajprije na kamatu za stambene kredite u švicarskim francima, na koje bi se iznad dva posto moglo udarati visoke poreze te da fiskalna vlast može utjecati na cijenu kapitala svojim politikama i odlukama, a ne molbama.
Ekonomski strateg HNS-a Dragan Kovačević kaže da ovakva dinamika pregovora između Vlade i banaka »predstavlja kontinuitet traljavosti koji ova Vlada pokazuje sve ove godine«.
Tri načina rješenja
– Vlada je na potezu da napravi pritisak prema bankarskom sektoru i problem pokuša riješiti na tri načina. Prvo, da banke stave u moratorij isplatu glavnice i da klijenti vraćaju samo kamate dok ova »elementarna nepogoda« ne završi. Drugo, da banke smanje kamate za 2 do 2,5 posto, da bi se došlo na ranije razine tečaja. Ili da, ako banke ne pristanu na prva dva načina, Vlada napravi jamstveni fond kao trenutnu pomoć u subvencioniranju kamate, a koji će se puniti i porezom na visoku kamatu, zaključuje Kovačević.
Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista podsjeća da su oni lani u prosincu poslali otvoreno pismo guverneru HNB-a, u kojem su tražili da se nešto poduzme, jer su prema procjenama stručnjaka predviđali da će franak doći na 6,5 kuna, što je razina koju je on sada i premašio. Tada su predlagali ukidanje valutne klauzule, a obzirom da se, kazao je Lesar, nije na vrijeme reagiralo, sve teže će biti donijeti neko pametno rješenje. Temeljem konzultacija sa strukom, predlažu konverziju kredita u švicarcima u kune, te privremeno suspendiranje postupka ovrhe nad tim kreditima.
