ZAGREB Europska unija već je na mala vrata stigla u Hrvatsku: domaći proizvođači počeli su mijenjati nazive svojih proizvoda u skladu s pravilima EU-a pa je tako i prvi feta sir otišao u povijest.

Sirelina »Bjelovarska feta« odnedavno je preimenovana u »Bjelovarski slani sir«, a razlog promjene imena, potvrdili su nam iz Dukata, »leži u propisima Europske unije koji su čvrsto ugrađeni u domaće zakonodavstvo odnosno Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane«. 

U Dukatu podsjećaju da je feta »zaštićena oznaka geografskog podrijetla i može se, bez iznimke, koristiti samo za tradicionalne feta sireve proizvedene u Grčkoj«. »Stoga je Bjelovarskoj feti promijenjen naziv u Bjelovarski slani sir, dok je receptura proizvoda ostala ista. Jednako će tako u dogledno vrijeme biti promijenjen i naziv Salakis fete, a u skladu sa spomenutom legislativom«, istaknuli su u Dukatu. 

 U listopadu 2005. godine, Europski sud sa sjedištem u Luxembourgu, koji rješava sporove među zemljama članicama EU-a, presudio je da Grčka ima isključivo pravo proizvoditi sir pod nazivom feta.

Na taj način okončan je spor koji je trajao cijelo desetljeće, a u kojem se s jedne strane našla Grčka, a s druge proizvođači sira iz Danske i Njemačke, uz neformalnu potporu Francuske i Velike Britanije.Oni su tvrdili da se feta proizvodi u drugim europskim zemljama u tako velikim količinama i tako puno godina da je naziv postao generički.

No, suci su zaključili suprotno, a svoju su presudu poduprli i tvrdnjom da se na ambalažu sireva proizvedenih u drugim zemljama vrlo često stavljaju motivi koji podsjećaju na Grčku što je dokaz da i konkurentski proizvođači neizravno priznaju grčko porijeklo sira. 

Feta sir drugi je hrvatski proizvod koji je, zbog pravila EU-a, morao promijeniti svoj naziv. Podsjetimo, prošle je godine naziv promijenio i jogurt koji je u imenu imao prefiks »bio«. Taj prefiks smiju nositi samo proizvodi dobiveni iz organskog, odnosno biološkog uzgoja.