Sam Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda »Hrvatska autohtona kuhinja« je, kako reče državni tajnik u Ministarstvu turizma Željko Lenart, fleksibilan
ZAGREB Nakon što je nedavno promoviran u restoranu »Stari Puntijar«, u petak je i u Hrvatskoj obrtničkoj komori predstavljen projekt Ministarstva turizma »Hrvatska autohtona kuhinja«.
Projekt je to zahvaljujući kojem će se ugostiteljski objekti koji to žele moći okititi oznakom »Hrvatska autohtona kuhinja« ukoliko na svom jelovniku imaju barem 70 posto jela sa popisa od oko 500 jela za koje je radna skupina utvrdila da su autohtoni hrvatski.
Oni objekti kojima se to učini preambiciozno moći će pak malu oznaku autohtonosti staviti u jelovnik uz autohtono jelo iz svoje ponude. A da bi uopće došli u obzir za dodjelu oznake, ugostiteljima valja prije svega ispuniti zahtjev za utvrđivanjem posebnog standarda »Hrvatska autohtona kuhinja«.
Isti bi se već sljedećeg tjedna trebao naći na web stranici Ministarstva, nakon čega slijede i prvi popunjeni zahtjevi zainteresiranih i provjera komisije ne bi li, kako se očekuje, već za jedno dva do tri tjedna dobili i prve ugostiteljske objekte s oznakom. Troškovi podnošenja zahtjeva su oko 1.000 kuna, a što se troška izrade table tiče za sada je u igri ponuda vrijedna 600 kuna.
Sam Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda »Hrvatska autohtona kuhinja« je, kako reče državni tajnik u Ministarstvu turizma Željko Lenart, fleksibilan, i lako ga se dade širiti. Cilj projekta je svakom gostu dati do znanja da tamo gdje je oznaka može pojesti hrvatsko autohtona jela, baš kao i potaknuti ugostitelje na čim veće korištenje kvalitetnih domaćih namirnica.
Da je projekt itekako dobrodošao, ilustrirano je i podatkom kako turisti u Europi jednu trećinu svojih troškova daju na gastronomiju.
Na popisu autohtonih hrvatskih jela su, među ostalim, artičoke u ulju, čvarci, kamenice, slane srdele, viška pogača, soparnik, maneštra od bobića, jaretina pod pekom, žgvacet od teletine, šurlice, šparoge divlje na salatu, paradižot…
