Štednja ili kriza?

Ništa od planiranog novog ruha: Država odbila sufinancirati sanaciju riječkog kazališta

Damir Cupać

Ministarstvo kulture nije uvrstilo prijedlog gradskog Odjela za kulturu u program Javnih potreba u kulturi RH te u 2011. godini nije osiguralo financijska sredstva



RIJEKA Gradonačelnik Vojko Obersnel prihvatio je prijedlog Odjela gradske uprave za kulturu da se za obnovu pročelja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca smanji iznos od spomeničke rente s 1,3 milijun kuna na 300.000 kuna. 


 – Predlaže se smanjenje prethodno planiranog iznosa zbog toga što je izrađenom projektnom dokumentacijom čiji sastavni dio je i izračun potrebnih financijskih sredstava za provedbu sanacije i obnove utvrđeno da se radi o iznosu koji zahtijeva višegodišnje osiguravanje proračunskih sredstava, kao i sredstava iz ostalih izvora kroz razrađeni financijski plan.


Do odgađanja početka radova došlo je i zbog činjenice da je prethodno planirano sufinanciranje od strane Ministarstva kulture odbijeno te je planirane aktivnosti potrebno financirati isključivo sredstvima gradskog proračuna, pojasnili su u odjelu gradske uprave za kulturu. Inače, građevina HNK Ivana pl. Zajca posjeduje status pojedinačnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. 


  Obnova pročelja




– Vrlo loše stanje pročelja, a posebice stolarije na zgradi kazališta ukazalo je na potrebu sanacije i obnove te vraćanja sjaja građevine koja svojom vrijednošću to i zaslužuje. Prvi korak k ostvarenju cilja bila je izrada projektne dokumentacije koja je uključivala konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, izradu snimka postojećeg stanja, projekt sanacije i obnove te troškovnik radova.




Pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar tvrdi da je odluka o smanjenju sredstava potrebnih za obnovu pročelja HNK-a s 1,3 milijuna na 300 tisuća kuna logična i opravdana. Elaborat o temeljitoj rekonstrukciji pročelja koji radove procjenjuje na više od 24 milijuna kuna, na koji će se nadovezati i elaborat o rekonstrukciji interijera, jasno govori da takve zahvate nije moguće financirati iz gradskog proračuna te da problem leži negdje drugdje – u nacionalnoj kulturnoj politici.  Elementarna logika kaže da bi takva ustanova trebala biti većinski financirana od strane države. Sjetimo se samo ministarskog, dakle političkog, odbijanja mandata Slobodana Šnajdera (a sada i Duška Mucala). Politika koja si daje takva prava, trebala bi si zadati i veće obveze, uvjeren je Šarar



U Planu raspodjele sredstava spomeničke rente za 2010. godinu bila su osigurana sredstva za izradu arhitektonskog projekta sanacije i obnove pročelja građevine HNK Ivana pl. Zajca, te je provedbom javne nabave odabran najpovoljniji ponuđač, Adria-projekt d.o.o. Zagreb, čija ponuda je iznosila 114.217 kuna, navode u Odjelu gradske uprave za kulturu.


Projektna dokumentacija izrađena je u siječnju 2011. godine te prema izrađenom troškovniku procijenjena vrijednost svih radova iznosi više od 24 milijuna kuna. 


Za obnovu pročelja (pripremni radovi, demontaže i rušenja, zidarsko fasaderski, izolaterski, stolarsko i bravarsko-restauratorski, limarski, soboslikarski i staklarski radovi) trebalo bi izdvojiti 15,4 milijuna kuna, te za konzervatorsko-restauratorske radove na pročelju 8,7 milijuna kuna. 


  


Ništa ni iz Županije


– Budući da je riječ o opsežnim radovima i velikim sredstvima planirali smo ih izvesti u četverogodišnjem razdoblju i uz sufinanciranje Ministarstva kulture. Prijavnicu na Javne potrebe u kulturi za program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva s prijedlogom programa sanacije i obnove pročelja i traženim iznosom od tri milijuna kuna predali smo u srpnju 2010. godine za uvrštenje u program 2011. godine.


Ministarstvo kulture, nažalost, dopisom od 31. svibnja 2011. godine obavijestilo nas je da naš prijedlog nije uvršten u program Javnih potreba u kulturi RH te u 2011. godini Ministarstvo kulture nije usiguralo financijska sredstva.


Također, u rujnu 2010. godine prijedlog programa sanacije i obnove zgrade HNK uputili smo i na natječaj za programe zaštite i revitalizacije nepokretnih kulturnih dobara za 2011. godinu koji raspisuje Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, no do danas nismo zaprimili pisani odgovor, pojašnjavaju u Odjelu gradske uprave za kulturu u kojemu Direkcija za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara upravo radi na izradi dokumentacije i prijavnice prijedloga programa koji će ponovo uputiti Ministarstvu kulture sa zamolbom za sufinanciranje u 2012. godini.



Riječki pročelnik za kulturu tvrdi da njegovim ocjenama u prilog idu brojke jer je potpuno nelogično da Ministarstvo kulture zagrebački HNK sufinancira s 51 posto, a riječki (kao i ostale nacionalne kuće) s gotovo simboličnim iznosima koji su u riječkom slučaju oko 20 puta manji od sredstava koja za HNK izdvaja Grad Rijeka.– Takvom politikom postignuto je da Grad Zagreb samo devet posto svog proračuna za kulturu izdvaja za HNK, što gradu koji je ionako velik, potentan, sa znatno većom kupovnom moći, omogućuje znatno veću disperziju financija prema ostalim kulturnim ustanovama i samim time neusporedivo bolju ponudu i okvire za kulturnu politiku. Za to vrijeme nacionalne kazališne kuće gradove Rijeku, Split i Osijek opterećuju s više od 50 posto iznosa njihovih proračuna za kulturu, u Osijeku čak 72 posto. Takva politika pogubna je, usudio bih se reći i apsurdna, jer njen je konačni proizvod smanjena raznolikost kulturne proizvodnje i provincijalizacija bitnih makroregionalnih centara, uvjeren je Šarar. Pročelnik za kulturu dodaje da pogled u susjedstvo također dosta govori jer su u Novom Sadu i Ljubljani nacionalne kuće financirane od strane države u 100-postotnim ili preko 90-postotnim iznosima.