Ukoliko izmjene Zakona prođu u ovom obliku omogućit će pravo na etažiranje objekata u turističkim zonama. To znači da ćemo od kuća i apartmana dobiti sklop zatvorenih privatna naselja, bez ikakve ingerencije i kontrole lokalne uprave, mogućnosti javnih sadržaja i razvoja
ZAGREB Hrvatska komora arhitekata (HKA) i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) oštro su se usprotivili sadržaju nacrta izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji te Prijedlogu Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama tzv. legalizaciji bespravnih objekata smatrajući ih nestručnim i malicioznim prijedlozima koji bi olakšali zloupotrebe u praksi gospodarenja i vrednovanja prostora.
Predsjednik UHA Hrvoje Hrabak na današnjoj konferenciji za medije u dvorani Društva arhitekata Zagreb obavijestio je kako su unatoč njihovim intervencijama i dijalogom s Ministarstvom graditeljstva oba zakonska rješenje danas upućena u prvo čitanje u Hrvatski sabor u cilju izglasavanja.
Zbog kompleksnosti same problematike i izostanka prethodne rasprave u javnosti konferencija se pretvorila u panel diskusiju na kojoj su bili prisutni i angažiraniji predstavnici arhitektonske struke.Izmjene zakona o prostornom uređenju bile su glavna tema rasprave.
– Nemojte biti benevolentni! Ovo je pljačka “broj jedan”, nakon one privatizacijske – upozorio je arhitekt Niko Gamulin.
– Zapravo, ovo su upute za pljačku – intervenirao je Hrabak prepuštajući riječ Gamulinu.
– Ukoliko izmjene Zakona prođu u ovom obliku omogućit će pravo na etažiranje objekata u turističkim zonama. To znači da ćemo od kuća i apartmana dobiti sklop zatvorenih privatna naselja, bez ikakve ingerencije i kontrole lokalne uprave, mogućnosti javnih sadržaja i razvoja. Na primjeru Hvara, svakoj uvali uz more gdje su kuće kupljene prije 15 godina to se može dogoditi. Pogledajte što se dogodilo na Mallorci. Nemojte zaboraviti da je naš dio Mediterana sada itekako primamljiv – upozorio je Gamulin što je potaklo i ostali dio publike na javljanje
Legalizacija bespravnih objekata čini se još je jedan predizborni trik i skretanje pažnje građana na suštinske promjene Zakona o gradnji – promjene koje će obradovati “krupne igrače”. Vlada RH požurila se pohvaliti da bi moglo biti legalizirano 150 tisuća nelegalnih objekata a država zaraditi 10 milijardi kuna. Kako su došli do te brojke, ne znaju ni sami arhitekti. Naime, u Hrvatskoj ne postoji točna evidencija nelegalnih građevina. I sama realizacija legalizacije u praksi prilično je upitna. Osim što bi vlasnik trebao pribaviti arhitektonski snimak i mišljenje inžinjera građevinarstva, trebao bi ishoditi i platiti silnu dokumentaciju i naknade za bespravno podignutu građevinu.Prve procjene kazuju da bi u Zagrebu takvi nameti mogli dosegnuti i cifru do 60 tisuća kuna.
– Ovdje zapravo govorimo o planiranju “leopardova koža”, struka zna o čemu je riječ. Dakle objekti u takvim zonama neće biti dio mjesnih odbora nego će biti izuzeti iz matičnih lokalnih sredina a glavnu riječ imat će – voditelj turističkog kompleksa – kazao je jedan od stručnih sudinika na raspravi, opisujući fenomen tzv. “točkaste izgradnje”.
Izmjene zakona o prostornom uređenju omekšale bi stroge kontrole gradnje u turističkim zonama a “developerima” omogućio ekstra-profit dok bi ionako tanki proračuni gradova i županija bili još tanji.
Novina je u izmjenama zakona što bi se dozvola gradnje objekata od obalne crte snizila na 100 metara s dosadašnjih 300, a na otocima 70 umjesto 100 metara. Građevine bi mogle biti dvostruko veće i imale bi pravo na podrumske prostore od čak 1000 m2.
Zamjerke su stručnjaka da prijedlog zakona smanjuje zaštitu prirodnog obalnog pojasa, omogućuje neprihvatljivo etažiranje u turističkim zonama, ukida nadležnost Ministarstva kao korektivnog elementa za prostorne planove i prepušta ingerenciju za planove lokalnoj zajednici, kao i povjerenstva za arhitektonsku uspješnost, mišljenja projektanata i dr.
HKA i UHA, najavili su, kako kažu, “borbu do zadnje kapi krvi” da prijedlozi ne zažive u sadašnjem obliku.
