Porez na imovinu 30 posto manji nego 2009.

Građani Hrvatske siromašniji nego 2002. godine

Jagoda Marić

Osim ovrha, na siromaštvo ukazuje i činjenica da je u prvom kvartalu 2011. plaćeno najmanje poreza na imovinu u proteklih deset godina



ZAGREB Građani Hrvatske na početku ove godine imali su najmanje novca i najteže su plaćali svoje obveze u posljednjih deset godina. Osim sve većeg iznosa neplaćenih računa za režije i rekordnog broja ovrha, na to ukazuje i činjenica da su u prvom tromjesečju ove godine platili najmanje poreza na imovinu od 2002. godine.



Lošije su ove godine, a i to puno govori o potrošnji kućanstva, prošle i dvije tvrtke koje od svake litre prodanog benzina dobivaju po 60 lipa – HAC i HC. U prva tri mjeseca te su kompanije dobile po 310 milijuna kuna, dok im je lani u istom razdoblju Ministrstvo financija od naknade za ceste koju potrošači plaćaju transferiralo 150 milijuna kuna više.



Porez na imovinu prihod je lokalnih zajednica, plaća se, između ostaloga, na promet nekretninama, kuće za odmor, motorna vozila, plovila i zrakoplove, i od njega se se godišnje na razini cijele Hrvatske ubere oko pola milijarde kuna, pa nije riječ o jednom od važnijih prihoda. No, činjenica da je prvi kvartal ove godine najmršaviji u posljednjih desetak godina govori o financijskoj (ne)moći hrvatskih građana. U prva tri mjeseca, pokazuju statistički podaci Ministarstva financija, od tog je poreza prikupljeno ukupno 85 milijuna kuna, što je za 12 posto manje nego u istom periodu prošle godine, čak 25 posto manje nego početkom 2009. godine i 30 posto manje nego u prvom kvartalu 2008. godine.      Inače statistički podaci o prihodima i rashodima lokalnih zajednica pokazuju da su prihodi lokalnih vlasti u prva tri mjeseca pali za oko pet posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine pa iznose oko 3,64 milijarde kuna i vratili su se otprilike na razinu prvog kvartala 2007. godine. Najveći pad, veći od sto milijuna kuna, kako je bilo i očekivano bilježi se na porezu na dohodak jer je Vlada smanjila stope tog, za lokalne vlasti najvažnijeg, nameta. 

No, lokalne vlasti pokazale su, barem prema službenim podacima Ministarstva financija više razumijevanja prema ekonomskim prilikama u zemlji od države, jer su i njihovi rashodi najmanji u protekle tri godine, dok državna potrošnja samo raste. Prema tim podacima rashodi lokalnih vlasti u prva su tri mjeseca ove godine bili 2,96 milijardi kuna. To znači da su županije, gradovi i općine u prva tri mjeseca ove godine skupile 700 milijuna kuna više nego su potrošile. Gotovo trećina rashoda otišla je na plaće zaposlenih u lokalnoj upravi i samoupravi. Lokalne vlasti racionalnije su od onih na na državnoj razini, jer je država u prva tri mjeseca ove godine potrošila 5,5 milijardi kuna više nego što je skupila u proračun. No, predsjednica Vlade Jadranaka Kosor često ističe kako se štednja ne može odnositi samo na državnu vlast nego u prevladavanju krize moraju sudjelovati i lokalne vlasti.