Sastavljači pitanja očigledno pokušali izbjeći bilo kakav oblik "škakljivih" pitanja
Drugi svjetski rat uopće se nije dogodio. Doduše, na bizaran je način zabilježena sama činjenica da je tako nešto postojalo na području regije, ali što se tiče svjetskih bojišta, o njemu nema ni spomena. Naime, u cijeloj državnoj maturi za povijest koju su učenici polagali 25. svibnja, a pitanja su objavljena na internetskoj stranici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, nema niti jednog jedinog pitanja o svjetskim bojištima u Drugom svjetskom ratu. Ni domaća zbivanja u istom razdoblju nisu prošla ništa bolje. Tome je posvećeno jedno pitanje, a bilo bolje da nije niti jedno. Konkretno, uz 19. pitanje prikazana je karta NDH, podijeljena na njemačku i talijansku interesnu sferu, a pitanje glasi »koje razdoblje hrvatske povijesti prikazuje zemljovid«. Točan odgovor krije se pod slovom »c« i glasi Drugi svjetski rat. Nema spomena o zbivanjima za vrijeme Drugog svjetskog rata, naravi NDH i ustaškog režima, pa bi se moglo zaključiti da se tim pitanjem htjelo sugerirati kako Hrvatska u ne tako davnoj prošlosti i nije bila tako mala država. Zanimljivo je koje pitanje neposredno prethodi pitanju o NDH. Učenici, nakon što pozorno promotre fotografiju moraju odgovoriti kako se zove znanstvenik prikazan na fotografiji. Riječ je o Nikoli Tesli.
Ni socijalističko razdoblje nije prošlo mnogo bolje. Njemu su posvećena dva pitanja i to ona koja ne pobuđuju nikakve kontroverze. U jednom se slučaju učenike pita koja je televizija počela emitirati program na području Jugoslavije 15. svibnja 1956. godine (Televizija Zagreb), a drugo se odnosi na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.
No, ako je hrvatska povijest nakon 1939. godine prošla sramotno, opća povijest nije prošla ni tako. Nje naprosto nema. Ne samo da nema niti jednog pitanja koje se odnosi na Drugi svjetski rat, na bitke tog rata, koncentracijske logore ili poratna suđenja ratnim zločincima. Nema niti jednog pitanja koje se odnosi na hladnoratovsko razdoblje, niti na razdoblje nakon pada Berlinskog zida. Što se tiče državne mature, povijest je stala 1939. godine. Zato je mnogo bolje prošla velika ekonomska kriza iz tridesetih godina 20. stoljeća kojoj su posvećena dva od 60 pitanja.
Autori pitanja za državnu maturu očito su htjeli izbjeći sva navodno osjetljiva pitanja iz prošlosti i zato nema ni ustaša niti partizana, ni fašista niti antifašista. U takvom odnosu snaga odlično su prošli prethistorija i antika kojima je posvećeno čak 15 pitanja ili točno jedna četvrtina. Što se hrvatske povijesti tiče, kad se učenike već ne želi ispitivati o suvremenoj povijesti, onda nema druge nego im zadati velik broj pitanja o srednjovjekovlju kojemu je posvećeno osam pitanja.
