Kada sam doznala da je dokument mjesec dana u ladici, upozorila sam da nacrt zakona ne može biti tajni dokument, kaže prof. dr. Turković
RIJEKA Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ksenija Turković javno je optužila Ministarstvo znanosti, visokog obrazovanja i sporta za tajenje nacrta zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, defamaciju pojedinaca i provođenje negativne javne kampanje usmjerene protiv zagrebačkog Sveučilišta, uključujući prijetnje da će stavovi najvećeg hrvatskog sveučilišta biti blokirani od iznošenja u javnost. Turković je to izjavila na javnoj raspravi o novom paketu zakona održanoj u organizaciji udruge Universitas na riječkom Tehničkom fakultetu, isprovocirana tvrdnjama državne tajnice Ivane Mrkonjić da akademska zajednica od studenog nije iznijela Ministarstvu nikakav alternativni prijedlog.
Povjerenstva kao paravan
Njezine riječi dočekane su povicima »sramota« i »niste čuli jer ste gluhi«, dok je Turković državnoj tajnici odgovorila da iznosi neistine, kazavši kako je rad na izmjenama zakona počeo u tajnosti.
– Kada sam bivšeg ministra Dragana Primorca upitala zašto se zakoni pišu na taj način, on se odmah obratio Radovanu Fuchsu i doslovno ga pitao: »Pišeš li ti u svojoj sobi neki zakon za kojeg ne znam«. Nakon toga počelo se o zakonima nešto javnije govoriti. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš dobio je nacrt zakona s uputom da je riječ o tajnom dokumentu. Bjeliš ga je punih mjesec dana držao u ladici, nije ga ni čitao. Kada sam za to doznala, upozorila sam ga da nacrt zakona nikako ne može biti tajni dokument i tek smo ga tada na Sveučilištu počeli čitati. Kada je akademska zajednica spriječila prvi nacrt zakona, osnovana su povjerenstva, ali je Ministarstvo samo odabralo članove. Jasno je da je bila riječ samo o paravanu kako bi ispalo da se akademska zajednica stvarno konzultira, odgovorila je Turković.
Prorektorica Turković upozorila je na javnu defamaciju pojedinaca koji su istupali protiv zakona, kao i negativnu javnu kampanju provođenu protiv Sveučilišta u Zagrebu.
Figa u džepu
Ona unatoč svemu iznesenom ističe da akademska zajednica pruža ruku Ministarstvu.
– Ministarstvo i Vlada moraju se okrenuti sveučilištima. Zakoni nam jesu neprihvatljivi, ali moramo razgovarati. Zakonima se nameće model komercijalizacije i privatizacije. Mi želimo pravu konkurenciju, a ne nekritičko prelijevanje novca iz javnog u privatni sektor, što nacrti zakona omogućuju. Kada govorimo o modelu besplatnog školovanja treba jasno reći da će se sredstva pokriti samo malom broju studenata, dok će ostali biti prisiljeni ići na privatne fakultete koji će jako puno koštati. I sada imamo besplatno školovanje za nezanemariv broj studenata, a s vremenom smo bili prisiljeni uvesti participacije, ali samo kako bismo pokrili troškove u onom dijelu kojeg Ministarstvo ne pokriva. Razgovarajmo o tome kako povećati i zadržati kvalitetu, a ne kako držati figu u džepu, pozvala je Turković.
Moderatorica rasprave, predsjednica Universitasa prof. dr. Jasminka Ledić, predložila je da se svi govornici zajedno povedu za Čizmićevim prijedlozima i pokušaju složiti zajedničke zaključke rasprave. Ledić je kazala kako će si dati slobodu u zaključke uključiti riječi rektora Lučina da u ovom trenutku nema povjerenja u političke strukture da bi promjene mogli izvesti na način na koji bi to trebalo.
Što i kako dalje
Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin smatra kako treba odgovoriti na pitanja što sada i kako dalje, jer, kaže, kada god postoji svađa, nema druge nego sjesti za stol i razgovarati. Trenutnu situaciju usporedio je s onom iz 2003. godine prilikom rasprave o uvođenju bolonjskog sustava.
– Potrebno je promijeniti model upravljanja i početi proces reorganizacije sveučilišta. Kažem početi, jer očito to ne možemo svladati odjednom. Novi model upravljanja i reorganizacija moraju osigurati autonomiju sveučilišta od lokalne samouprave i države, ali i od drugih sveučilišta, kaže Lučin.
Prema njegovoj procjeni, politički proces u Hrvatskoj nije dovoljno zreo i odgovoran, pa mu ne treba prepustiti kontrolu visokog obrazovanja.
– Tvrdim da akademija može osigurati transformaciju, a jedno od rješenja je osnivanje hrvatskog Instituta za visoko obrazovanje, koji bi sustavno proučavao procese, modele organizacije i strateški menadžment. Institut bi trebala osnovati sveučilišta u suradnji s Vladom, a smatram da bi mu sjedište trebalo biti u Rijeci. Treba prijeći na policy način razmišljanja, smatra Lučin.
