Počelo rasvjetljavanje sudbine nestalih Hrvata

Pronađena tri tijela nestalih Hrvata iz Bugojna

Boris Pavelić

Sumnje sve bliže ministru obrane BiH Selmi Cikotiću. Tijela su pronađena nakon što je Handžić opisao mjesto pokopa žrtava



Ministar obrane BiH Selmo Cikotić sve se češće spominje kao meta pravosuđa u BiH nakon što je Enes Handžić, jedan od odgovornih za ratna ubojstva Hrvata u Bugojnu, ovoga tjedna pred sudom BiH priznao krivnju, pokazao gdje su pokopane žrtve te izrazio spremnost da svjedoči u postupcima protiv svojih ratnih zapovjednika.


Neizvjesna sudbina tridesetak bugojanskih Hrvata, o kojima se u posljednjih 18 godina ništa nije znalo, počela se rasvjetljavati ovih dana nakon što su u četvrtak u okolici Bugojna ekshumirani posmrtni ostaci tri osobe za koje se osnovano pretpostavlja da su posmrtni ostaci Jadranka Gvozdena, Perice Kovačevića i Nikice Miloša, Hrvata ubijenih u ratnome Bugojnu.


Tijela su pronađena nakon što je Handžić, ratni pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. brigade Armije BiH, u sklopu nagodbe o priznanju krivice opisao mjesto na kojemu su ta tri tijela pokopana.


Handžić se pokajao




Nerazjašnjeni nestanak tridesetak Hrvata tijekom hrvatsko-bošnjačkog rata u Bugojnu 1993. godinama je već velika prepreka normalizaciji odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.


Suđenje optuženicima napokon je ipak počelo prije tri godine. Optuženi su, uz Handžića, zapovjednik logora na bugojanskome stadionu Nisvet Gasalo, zapovjednik osiguranja logora Musaib Kukavica i ratni načelnik policije Senad Dautović.


Optužnicom nisu obuhvaćeni ratni gradonačelnik Dževad Mlaćo i vojni zapovjednik grada Selmo Cikotić, današnji ministar obrane BiH, premda se o njihovoj odgovornosti već godinama spekulira.


Priznajući krivnju, Handžić se pokajao pred sudom. »Izražavam žaljenje i duboko kajanje zbog svega što se dogodilo. Prihvaćam svaku kaznu. Žao mi je zbog svih događaja. Nastojao sam sebi i drugima olakšati situaciju. Sada mi je pao teret i kao čovjek mogu nastaviti život«, kazao je Handžić. Njegov odvjetnik Fahrija Karkin izjavio je kako će priznanje »zadovoljiti pravdu i poboljšati suživot u Bugojnu i široj regiji«.


Prema sporazumu sa sudom, Handžiću će biti izrečena kazna između pet i deset godina zatvora. Tužiteljica je sporazum o krivnji objasnila optuženikovom kooperativnošću, spremnošću da pokaže mjesto ukopa žrtava te da svjedoči u svim predmetima tužilaštva BiH vezanim za taj ratni zločin za koji traje više istraga.


Mlaćo najdogovorniji?


Jedna od njih mogla bi biti usmjerena i protiv ratnoga vojnog zapovjednika Bugojna Selme Cikotića, današnjeg ministra obrane BiH, kao i protiv ratnoga gradonačelnika Bugojna Dževada Mlaće.


Ovaj posljednji u javnosti već godinama slovi kao najodgovorniji za nestanak bugojanskih Hrvata.


 Na suđenju je pročitana rečenica iz njegova ratnog dnevnika: »Ne smijemo imati zvanično zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira!«.


Mlaćo je pred sudom potvrdio da je napisao tu rečenicu, ali i kazao kako ne zna tko ju je izrekao.


Handžić se obvezao svjedočiti protiv svih koji budu optuženi u procesu, a medijima je potvrdio da je spreman na svako svjedočenje. U posljednjoj verziji optužnice koja je nekoliko puta mijenjana, stoji kako je djelovao po zapovijedi Mlaće i Cikotića.


Sam Cikotić medijima je izjavio kako je »sve što je o tome predmetu znao, već rekao na sudu«. »Vjerujem u profesionalan rad suda i tužiteljstva BiH«, kazao je, dodajući kako »vjeruje da će istina isplivati na površinu«.


Cikotić, naime, tvrdi da Armija BiH nije bila nadležna za zarobljenike koji su odvedeni sa stadiona Iskra, jer je vojska »po instrukcijama zapovjednika Armije BiH Rasima Delića« nadležnost nad zapovjednicima prepustila policiji i civilnoj vlasti u Bugojnu.