Upitno tko bi i kada trebao ta sredstva izdvojiti, a iznos je još i veći zbog troškova uređenja prometne infrastrukture
RIJEKA Propadanje lansirne rampe Torpeda deklarativno svi žele zaustaviti i predstavnici svih nadležnih institucija dijele mišljenje da je riječ o najvažnijem spomeniku riječke industrijske baštine, kojeg treba obnoviti i učiniti dostupnim građanima. Međutim, gotovo ništa po tom pitanju do danas nije napravljeno i sasvim je izvjesno da se još godinama tu ništa neće promijeniti.
Gruba je procjena da bi rekonstrukcija i obnova lansirne rampe koštala čak desetak milijuna kuna, s tim da je upitno tko bi i kada trebao ta sredstva izdvojiti. Iznos je još i veći ako se uzme u obzir trošak uređenja prometne infrastrukture, pristupa, parkinga i konkretnog programa koji bi se na lansirnoj rampi odvijao.
Željko Bistrović, pročelnik Konzervatorskog odjela u Rijeci, jučer je pojasnio da je shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara vlasnik lansirne stanice Lučka uprava Rijeka, pored koje po istom zakonu, odgovornost imaju i tijela državne uprave i lokalne samouprave. Bistrović nudi i mišljenje o razlozima zbog kojih je izostala restauracija rampe.
– Bilo bi jednostavno prebaciti odgovornost na vlasnika, ali je situacija složenija. Lansirna stanica je prepoznata kao kulturno dobro zahvaljujući naporima Udruge ProTorpedo i Građevinskog fakulteta u Rijeci, gdje je dr. Davor Grandić sa suradnicima izradio elaborat o stanju konstrukcije i mogućnostima sanacije.
Konzervatorski odjel u Rijeci u postupku je izrade elaborata kojim bi se utvrdilo stanje ugroženosti te predložilo Hrvatskom vijeću za kulturna dobra da pokrene prijedlog proglašenja lansirne stanice ugroženim kulturnim dobrom, na temelju čega postoji mogućnost i zakonska osnova financiranja od strane Ministarstva kulture. No, kao vrijedan spomenik riječke industrijske baštine zaslužuje skrb lokalne samouprave te je zbog znatnih sredstava za obnovu neophodna suradnja Lučke uprave, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture, zaključuje Bistrović.
Ivan Šarar, nedavno imenovani pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu, ističe da je lansirna rampa najvažniji dio riječke industrijske baštine.
– Najvažnija je pozitivna energija i bolja komunikacija Grada i Lučke uprave. Imamo nedavne primjere dobre suradnje s Lučkom upravom na dva projekta, pa ćemo uskoro imati izložbu na brodu Galeb, koji dolazi u Rijeku. To je dokaz da odnose Grada i Lučke uprave ne treba dizati u sfere politike. Osobno mislim da su i Hlača i Obersnel u pravu kad tvrde da nije posao luke baviti se kulturnim dobrima, odnosno da se Grad ne može baviti nečim što se nalazi lučkom području i pomorskom dobru, naglašava Šarar, koji nije mogao definirati koliko bi sredstava za lansirnu rampu Grad mogao izdvojiti.
Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača ističe spremnost na suradnju, odbacujući pritom odgovornost Lučke uprave.
– Obnovu lansirne rampe bi morala snositi institucija koja ubire spomeničku rentu te, za razliku od nas, ima stručne odjele i kadrove za takav posao. Nas se u zadnje vrijeme proziva zbog raznih stvari jer bismo se trebali baviti svim i svačim, od turizma do zaštite industrijske baštine. Međutim, naš primarni posao je rad na razvoju luke i prometnog pravca i to je naša misija koja uvijek ima prednost pred drugim investicijama. Ali spremni smo na svaki razgovor ili bilo koji oblik suradnje s bilo kojom institucijom, koja će imati za cilj obnoviti lansirnu rampu i otvoriti je građanima u turističke, komercijalne i kulturne svrhe, zaključuje Hlača.
